fbpx
 

Nezamišljiva budućnost demokracije u Jugoistočnoj Evropi

МК  ALB  ENG

Sabin Selimi

Danas, kandidati za političke funkcije su ljudi. Sutra, će ovo napraviti inteligentne mašine. I, one mogu i pobeđivaće, onako kako raste nezadovoljstvo građana od ljudskim političara.

2050-ta je godina. Tokom nedavnih evropskih parlamentarnih izbora, jedna politička kandidatkinja, nazvana "Eva", iz zemlje Jugoistočne Evrope koja je sada deo Evropske unije, kandidovala se za mesto u Strazburu. Ona je vodila kampanju koristeći slogan poput "Ja se yalađem ya vaša, ja vas najbolje poynajem " i dobila je oko dve hiljade glasova. Da budem precizan, "Eva" nije žena, već sistem veštačke inteligencije (AI).

Ono što se desilo u imaginarnom scenariju koji je opisan gore je odraz načina na koji se politika mijenja u digitalnoj eri. Danas, kandidati za političke funkcije su ljudi. Sutra, će ovo napraviti inteligentne mašine. I, one mogu i pobeđivaće, onako kako raste nezadovoljstvo građana od ljudskim političara.

Stanje demokratije danas, na pragu Evrope, prilično je zbunjujuće. Nakon raspada Jugoslavije, širenje liberalnih vrijednosti i uspon Interneta trebalo je dati moć pojedincu i da konsolidiraju liberalnu demokraciju kao dominantnu političku snagu u periodu nakon Hladnog rata. Ipak, svedoci smo zaokreta događaja. Ušli smo u post'normalnim vremenima, zbog toga da smo mi smtarli da je „normalno“ već isčezlo. Nova, post-normalna era za jugoistočnu Evropu propraćena je neizvjesnošću i složenošću, a alarmantna je spora erozija demokratskih normi i porast populističkog autoritarizma.

Bitan element krize demokratije u regionu je nedostatak povjerenja građana u državnim institucijama. Danas u regionu,  sve više vidimo lidere koji apeluju na nacionalistička osećanja i populizam, lidere koji podržavaju autoritarne prakse i osporavaju slobodne medije, a istovremeno su neuspešni u borbi protiv endemske korupcije i visoke nezaposlenosti. Čuvena izjava Vinstona Čurčila, koja je kad je bio premijer Ujedinjenog Krallevstva data dvije godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, je bila da je "Demokratija najgori oblik vlasti". Čerčilova izjava i dalje važi danas, ali da li će se i dalje primjenjivati u budućnosti? Postoje li drugi oblici demokratije o kojima još nismo razmišljali?

So obzirom na to da se od Al se očekuje da napravi drastične promjene u društvima na globalnom nivou u sledećih nekoliko decenija i ićiče dalje od svega što je moglo da se xamisli za vreme prethodnih  tehnoloških revolucija, mogući scenarij bio bi da Al da vlada zajedno sa ljudima.   Uzmimo, na primjer, jugoistočnu Evropu. Kako bi izgledala takva budućnost? Ovo pitanje se rijetko razmatra, ako se uopće  i razmatra.

Nova tehnološka revolucija ne samo da će zamijeniti ljude u rutinskim zadacima koje mašine bi mogle lako izvršavati, već i omogućiti olakšanje automatizaciju složenih zadataka.  Nove, inteligentne mašine će zamijeniti ljude u svakom aspektu života, od vožnje automobila do dijagnosticiranja bolesti i red drugih stvari. Uzimajući u obzir nedavna otkrića u oblasti dubokog učenja, trebate razmotriti šta to znači za vašeg izabranog predstavnika ili za političare u regionu uopšte?

Zamislite, na trenutak, koje vrste znanja, vještina i karakteristika bi vaš izabrani predstavnik u zakonodavnom tijelu trebao da ima, da bi bio biti savršen? Predstavnik treba da razume probleme koji utiču na ljude koje on predstavlja, kao što su izazovi s kojima se suočavaju i da znaju koje politike oni bi hteli da se promene? Da bi osmislio politike koje će biti logične i neophodne za birače i da ohrabre zajednicu da ide napred kako kolektivnu celinu, savršeni demokratski izabrani predstavnik treba detaljno da poznaje prošlost zajednice, njeno sadašnje stanje i izazove koji slijede. Pored toga, savršen ljudski predstavnik mora biti kvalificirani pregovarač, da bi mogao da postigne konsenzus i da umije da odlično da upravlja sa krizama Mogu li se ove osobine pripisati AI?

Izvor: nbcnews.com

Kada je u pitanju automatizacija znanja, nove mašine su moćni provodnici znanja i mogu se pokazati kao važni saradnici sa vladinim zvaničnicima. Međutim, kada je riječ o vještinama, malo je teže je napraviti ovakvu analizu, jer, u ovom trenutku, AI može pomoći u kreiranju politika i odgovoriti na rizike, ali je i daleko vještina za pregovaranje ili razvijanju politika koje će odgovoriti na prioritete javnosti. U narednih nekoliko decenija, ljudi će i dalje biti potrebni da bi se obezbedila emocionalna inteligencija i kreativnost na političkoj sceni, ali, kako što AI napreduje, nove mašine mogu postati sposobne za obavljanje složene zadatake. Osim toga, svojstva će biti najteži aspekt za replikaciju, jer mašine mogu djelovati isključivo kao racionalna bića. Prisustvo ljudskih bića na vlasti će vjerovatno biti neophodno potrebno u doglednoj budućnosti.

Imajući u vidu da je Komisija EU objavila strategiju za promovisanje upotrebe i razvoja AI, pitanje u jugoistočnoj Evropi nikada ne bi bilo istraživano. Vjerujem da moramo procijeniti posljedice sve više ukrštanja AI sa politikom. Moramo raspravljati o tome u kakvom svet želimo živeti, pre nego što bude prekasno. Zaključujem sa mogućim scenarijima za budućnost demokratije u regionu. Koji će se scenario realizovati zavisi od vas, dragi čitaoče. Kakav uticaj želiš da imaju inteligentne mašine na budućnost demokratije i na ulogu političara u regionu?

Jedan od mogućih scenarija za budućnost demokratije u jugoistočnoj Evropi je da se odbaci politika koju vodi AI i da se zadrži status kvo. Vlasti mogu uključiti strogo namenske tehnologije sa AI da bi povratile povjerenje građana u njih, preko  poboljšanja djelotvornosti i efikasnosti javne službe, dok će položaj izabranog predstavnika ili političara ostati strogo ljudska profesija. Drugi mogući scenarij je da ljudi odluče da u potpunosti automatizuju vlast i da prenesu moć na inteligentne mašine tako što će ih naynačiti na određenim ključnim pozicijama.

Ali, šta ako, za otprilike pola veka ljudi odluče da upravljaju zajedno inteligentnim mašinama, što znači da će se automatizovani političari kao što je "Eva" i ljudski političari takmičiti jedni sa drugim za ista mesta u parlamentu. Možda ovo zvuči nerealno, ali ovo je mogući scenario koji moramo imati na umu dok raspravljamo o nezamislivoj budućnosti demokratije u regionu. Treba razmisliti da li će takav oblik demokratije vratiti povjerenje građana u državne institucije ili dati nove razloge za nepovjerenje.

Molimo Vas pročitajte pravila o komentiranje ili preuzimanje.
Napomena: Mišljenja i stavovi u ovom članku su autora i ne odražavaju stavove Instituta za komunikaciske studije ili donatora.

Зошто сè уште е важна слободата на јавно собирање
Ardhmëria e paimagjinueshme e demokracisë në Evrop...
 

Коментари 1

Анонимен - shaban on Понеделник, 18 Март 2019 08:46

samo taka prodolzi, temata tie mnogu pogodena za ovoj period.

samo taka prodolzi, temata tie mnogu pogodena za ovoj period.
Анонимен
Петок, 22 Март 2019
  • Блогирај +

    Приклучете се кон тимот соработници и предложете тема или испратeте текст, со Ваша фотографија и куса биографија на info@iks.edu.mk.Повеќе

  • Насоки +

    Текстовите треба да имаат помеѓу 900 и 1300 зборови и да бидат напишани во куси пасуси, во разбирлив и неформален стил. Повеќе

  • Преземи +

    Содржината на блогот е слободна за споделување и читателите можат да оставаат разумни и конструктивни коментари на блоговите. Повеќе

  • 1

Следете не