fbpx

Dvostruki standardi u poštivanju epidemioloških mjera u Hrvatskoj

Tina Hrubi

Kovid 19

Politika

05.08.20

Прегледи

Tina Hrubi

Tina Hrubi 200x250U Hrvatskoj su se 5. srpnja 2020. godine, u jeku pandemije novog koronavirusa, održali parlamentarni izbori. Iako se birače hrabrilo da izađu na izbore, izlaznost nikad nije bila niža. Ono što je posebno privuklo pozornost građana od strane političara u izbornoj noći bilo je kršenje epidemioloških mjera, istih onih koje se njima nemilosrdno nameću.

Republika Hrvatska u trenutku pisanja ovog članka (27. srpnja) ima 806 aktivnih slučajeva, odnosno trenutno oboljelih osoba. Od toga je 138 osoba na bolničkom liječenju, s 9 pacijenata na respiratoru. U protekla 24 sata zabilježena su 24 nova slučaja od 831 testirane osobe. Ukupno se do sad oporavilo 3.936, a preminulo 139 osoba, što čini ukupno 4.881 slučaj zaraze. RH ima dovoljno kapaciteta za smještaj oboljelih i za nošenje s epidemijom, ali utjecaj epidemije na gospodarstvo je bio velik, s posljedicama smanjenja plaća i otpuštanja radne snage. I sada tijekom turističke sezone bilježi se manji broj turista, što je također jedna od loših posljedica na gospodarstvo, budući da mnogo ljudi u Hrvatskoj živi od turističke djelatnosti.

Početkom pandemije novog koronavirusa, odnosno krajem ožujka, od strane Sveučilišta Oxford proglašena je državom s najstrožim restrikcijama i mjerama za smanjenje zaraze u odnosu na broj zaraženih u Europi. Oxfordovo istraživanje u obzir uzima 11 kategorija: datum zatvaranja obrazovnih institucija, uvođenja restrikcije za razne poslove, otkazivanje javnih događaja, ukidanja javnog prijevoza, informacijska kampanja za građane, ograničenje za kretanje unutar države, kontrole međunarodnog prometa, uvođenje fiskalnih i monetarnih mjera, ulaganje u zdravstvo, te u razvoj cjepiva. Hrvatska je tada brojala 495 potvrđenih zaraza i dvije smrti. Nakon što su 16. ožujka zatvorene sve obrazovne institucije (vrtići, osnovne i srednje škole, te fakulteti), došlo je do potpunog lockdowna sa sloganom #ostanidoma.

Na sjednici Vlade RH 23. travnja premijer Andrej Plenković (HDZ) predstavio je plan popuštanja mjera za povratak u donekle normalne životne i poslovne okolnosti. Popuštanje mjera pretvorilo je slogan #ostanidoma u #ostanimoodgovorni, a odvijalo se u tri faze - 27. travnja, 4. svibnja i 11. svibnja. Tako se ubrzo vratio javni prijevoz, ukinute su do tad potrebne propusnice za prelazak u drugi grad, otvorile su se trgovine i trgovački centri, knjižnice, muzeji, zdravstvene ustanove, frizerski i kozmetički saloni, te ugostiteljski objekti, a već 20. svibnja predsjednik RH Zoran Milanović donio je Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor koji će se održati 5. srpnja.

Preuranjenost izbora i popuštanja mjera

Preuranjenost izbora komentirao je jedan od kandidata, čelnik Domovinskog pokreta, Miroslav Škoro, te prozvao ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslava Capaka, da iz svoje samoizolacije poruči premijeru Plenkoviću da bi trebao biti u samoizolaciji jer bi svi građani trebali biti jednako tretirani. Aludirao je pritom na događaj kojem je premijer prisustvovao nekoliko dana ranije, 20. lipnja - Adria Tour u Zadru, na kojeg je bugarski tenisač Grigor Dimitrov došao zaražen koronavirusom i zarazio druge, među ostalima i tenisača Novaka Đokovića kojeg je premijer tapšao po ramenu. Premijer zbog toga, za razliku od ostalih koji su s njime bili u kontaktu, pa su potom izolirani, nije htio u samoizolaciju. Već se tada počelo govoriti o dvostrukim standardima i nejednakom pridržavanju mjera od strane političara i običnih građana.

Idućeg dana u RTL-ovoj emisiji sučeljavanja uživo Izbori 2020. Zlatko Komadina (SDP), Nikola Grmoja (Most), Tomislav Tomašević (Možemo!), te Stjepo Bartulica (Domovinski pokret) također osuđuju odluku vladajućih (HDZ) o datumu izbora i popuštanje mjera pred izbore, te premijera za odbijanje samoizolacije nakon kontakta sa zaraženim Đokovićem, dok Davor Božinović (HDZ) staje u obranu premijera, kao i datuma izbora, pozivajući se na mišljenja struke.

Istog je dana, 25. lipnja, zbog naglog povećanja broja zaraženih, uvedena obveza nošenja zaštitnih maski u javnom prijevozu u cijeloj zemlji. Iduća dva dana, 26. i 27. lipnja zabilježen je izniman porast broja zaraženih od ukupno 180 novih slučajeva u 48 sati. Međutim, budući da su predizborna istraživanja javnog mnijenja rezultirala apsolutno kontradiktornim rezultatima anketa, građane se ohrabruje da izađu na izbore. Tako Vesna Fabijančić-Križanić, potpredsjednica Državnog izbornog povjerenstva, uvjerava birače da će na biračkim mjestima, zahvaljujući mjerama zaštite, biti zaštićeniji nego u javnom prijevozu ili shopping centru, te ih poziva da iskoriste svoje izborno pravo.

Dvojnite politicki standardi protiv KOVID 19 vo HrvatskaIzvor: balkaninsight.com

Provedba izbora u jeku pandemije

Spomenute mjere uključivale su nošenje maske, prozračivanje prostorija više puta dnevno, dezinficiranje ruku, te održavanje razmaka od 1,5 metra. Preporučalo se i nošenje rukavica, te korištenje vlastite kemijske olovke kojom će se glasati. U slučaju da birač nema svoju kemijsku olovku, može koristiti onu na biračkom mjestu, a članovi odbora dužni su voditi brigu da sete olovke povremeno obrišu dezinficijensom.

Također, 55 birača zaraženih koronavirusom zatražilo je da im se omogući glasovanje, pa se oglasio i Ustavni sud i poručio da im je Državno izborno povjerenstvo dužno osigurati ostvarivanje izbornog prava. Tako je odlučeno da će zaraženi birači moći glasovati uz pomoć druge osobe; osobe od povjerenja, koja će po njihovoj ovlasti i uputi ispuniti glasački listić, a članovi biračkog odbora će sve radnje obavljati ispred ulaznih vrata stana ili kuće zaraženog birača. Unatoč tome, mnogi zaraženi birači, ali i oni koji su bili u samoizolaciji kao kontakti zaraženih, nisu uspjeli iskoristiti svoje izborno pravo jer su članovi biračkih odbora odbili ići u njihove domove zbog straha od zaraze.

Sveukupno je glasovalo samo 46,90% birača, što je najniža izlaznost na parlamentarne izbore ikad zabilježena u Hrvatskoj. Osim činjenice da su ovo prvi izbori koji su se održali tijekom ljeta, razlog toliko niskoj izlaznosti leži i u epidemiološkoj situaciji, posebice s obzirom na rast broja zaraženih neposredno prije izbora.

Kršenje epidemioloških mjera u izbornoj noći

S druge strane, poneseni slavljem u stožerima, političari su redom kršili mjere koje su propisane građanima. Jedne od najčitanijih hrvatskih dnevnih novina„Večernji list“ prenose kako je stožer stranke Most rezultate izbora slavio na terasi jednog zagrebačkog restorana, na čijem ulazu su bile osigurane zaštitne maske i dezinficijens. Međutim, navode kako se u stožeru ne pridržavaju distance, da rijetko tko nosi zaštitnu masku, a rukavice nitko, iako se pri ulasku u stožer rukuju, a dezinficijens ignoriraju. Ističu kako je atmosfera bila vrlo vesela i raspjevana, ali i kako su čak prilikom davanja izjave Nikole Grmoja Mostovci ušli u prostor za novinare, te feštali, pjevali, skakali i slavili.

Ništa manje veselo nije bilo ni u stožeru koalicije Stranke s Imenom i Prezimenom, Pametno i Fokusa, kao ni u drugim stožerima. Doduše, druge najčitanije dnevne novine u Hrvatskoj „Jutarnji list“ prenose kako je atmosfera na terasi Arheološkog muzeja gdje je slavio pobjednički HDZ bila prilično opuštena, te ističu kako je HDZ za ovaj doček striktno odredio broj predstavnika medija. Navode kako je jedan HDZ-ovac izjavio: „Tražili su od nas da svi budemo odgovorni, da držimo fizički razmak i da se ponašamo u skladu s izvanrednim mjerama. Ipak je „novo normalno“.“ Večernji list piše kako su novinari upitali HDZ-ovog Gordana Jandrokovića o tome zašto je kod njih toliko mirna atmosfera, na što je on odgovorio da HDZ-ovci vriju iznutra, ali da se radi na tome da se pošalje dobra poruka oko pridržavanja epidemioloških mjera.

Ipak, izgleda da im to na kraju nije uspjelo. Večernji list prenosi kako je premijer Plenković (HDZ) iza 21 sat, kad je uvidio da će to za HDZ biti slavljenička večer, došao do zaštitara na ulazu i rekao im da puste i one koji nemaju akreditaciju. Navode kako im je rekao: „Je*biga (fu*k it), dečki, budite malo relaksirani. Sad kad smo pobijedili može lakše“. Kasnije je, zbijen u gužvi, zajedno s drugim političarima i okupljenima, podigao ruke i pjevao, a veselje je ponijelo i Vilija Beroša, ministra zdravstva, koji je među njima čak i zaplesao.

„Stvari su izbjegle kontroli“

Nakon izborne noći u kojoj su se u stožerima grlili, rukovali, ljubili, te glasno govorili i pjevali bez ikakve distance, epidemiolozi drže da bi svi koji su u tome sudjelovali trebali idućih 14 dana nositi maske jer je mogućnost zaraze tada bila znatno povećana. Naime, da su ih u izbornoj noći nosili, smanjili bi rizik od zaraze za čak 70%. Podsjetimo, u izbornom su danu birači na izbore izlazili s maskama, a savjetovalo im se čak i da ponesu vlastite kemijske olovke.

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak rekao je kako je u izbornoj noći bilo odstupanja od preporučenih epidemioloških mjera, te da su „stvari izbjegle kontroli“. „Ne zna korona za godište, ne zna za vrijeme. Pokazalo se da korona ne zna koliko je sati, strašno je važno da se držimo mjera“, zaključio je. Na konstataciju da se HDZ u izbornoj noći opustio, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odgovorio je: „Manje od 15 minuta.“, ali ipak je dodao da jest bilo opuštanja i da nije sve bilo prema epidemiološkim pravilima.

Nadalje, ministar zdravstva Vili Beroš priznaje kako su u nekim trenucima bili preblizu jedni drugima, ali se nada da neće postati rasadnik koronavirusa. Iako potvrđuje da se razmatra situacija oko obiteljskih okupljanja poput rođendana, svadbi i krstitki zbog povećanog rizika za širenje koronavirusa pri takvim slavljima, ističe: „Mislim da neće biti pooštravanja mjera ako ne eskalira epidemiološka situacija. Brinut ćemo da se ne dešavaju nova žarišta, uvodit ćemo selektivno mjere, a ne generalni lockdown kao zadnji put“.

...a sad opet pooštravanje mjera!

No, epidemiološka situacija jest eskalirala, i to već 10. srpnja kad je zabilježeno 116 novih slučajeva zaraze, što je bio najveći dnevni broj novozaraženih od početka epidemije u Hrvatskoj, pa su se mjere ipak postrožile. Najveći broj zaraženih, 35, bio je u Gradu Zagrebu, 20 ih je bilo iz Osječko-baranjske, zatim 17 iz Splitsko-dalmatinske, 14 iz Zadarske, 8 iz Istarske, 6 iz Sisačko-moslovačke, 4 iz Dubrovačko-neretvanske županije, te su ostali bili po jedan iz svake županije. Za 13 novooboljelih osoba iz Grada Zagreba se nije znalo gdje su se zarazili, ali nijedan medij nije istraživao mogućnost povezanosti s događajima u izbornoj noći.

Istog su dana donesene upute i preporuke za okupljanja 100 i više sudionika koje nalažu da fizički razmak između svih sudionika treba biti najmanje 1,5 metar, a da je svaki bliski fizički kontakt rukovanjem, grljenjem, ljubljenjem ili čestitanjem zabranjen. Rekord u dnevnom broju novozaraženih oboren je već sljedećeg dana kada je zabilježeno 140 novih slučajeva, pa je ubrzo donesena i uputa o obvezi nošenja maski za lice i medicinskih maski. Osim zdravstvenih djelatnika i zaposlenika i korisnika javnog prijevoza, sukladno odlukama Nacionalnog stožera civilne zaštite, maske su tako postali obvezni koristiti i zaposlenici i kupci u trgovinama, zaposlenici u ugostiteljskim i uslužnim djelatnostima, kao i zaposlenici i stranke trgovačkih društava, ustanova i institucija.

Na taj način gotovo svi građani dobivaju mogućnost dokazati svoju odgovornost. No, kako je nedavno rekao profesor političkih znanosti Anđelko Milardović - „dvostruki standardi bez etičkog utemeljenja smrt su za poimanje odgovornosti“, pa stoga sada građanima ostaje promisliti o tome tko je zapravo koliko u cijeloj priči bio, ali i #ostaoodgovoran.

 

Molimo pročitajte pravila pre nego što date svoj komentar ili preuzmete
Napomena: Stajališta i mišljenja iznesena u ovom članku mišljenja su autora i ne odražavaju nužno stavove Instituta za komunikacijske studije ili donatora.

Tina Hrubi

Tina Hrubi je magistra komunikologije koju je završila na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu – smjer odnosi s javnošću. Na diplomskom je studiju, putem razmjene studenata, studirala na sveučilištu Vilniaus universitetas u Litvi, te sveučilištu National Sun Yat-sen University u Tajvanu. Od 2013. godine je aktivna članica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, a u sklopu projekta Mind Over Media kreirala je prvi kurikul o propagandi namijenjen edukaciji migranata i tražitelja azila. Trenutno je zaposlena u Društvu za komunikacijsku i medijsku kulturu kao koordinatorica projektnih aktivnosti i zamjenica voditeljice ureda.