1. Definišite zainteresovane strane i ciljnu publiku

Pojedinci, grupe, organizacije ili institucije koje mogu na bilo koji način da utiču na aktivnosti koje sprovodite, ukratko se nazivaju zainteresovanim stranama. One mogu da podrže vašu aktivnost ili kampanju, zatim da na neki način budu pogođeni pitanjem, moći će da promene situaciju ili da izazovu problem koji ste identifikovali.

Zainteresovane stranu mogu da budu:

  • Pristalice– ljudi ili organizacije koje shvataju problem, žele doprineti njegovom rešavanju i spremni su da vam pomognu;
  • Protivnici– ljudi koji su protiv rešavanja problema ili kojima se ne dopada način na koji vi predlažete da ga rešite;
  • Neutralni– ljudi koji nemaju stav ili koji se ni na koji način ne uključuju u vaše aktivnosti.

Savet

Dobro razmislite ko su zainteresovane strane kada je reč o pitanju za koje se zalažete. Stavite ih u jednu od ove tri kategorije. Analizirajte! To će vam olakšati definisanje ciljne publike i znaćete odakle možete da očekujete ​​podršku.

Sledeće je da definišete odnose vaših zainteresovanih strana. Poznavanje njihovih međusobnih odnosa kao i njihovog individualnog stava prema problemu za koji se zalažete i rešenje koje predlažete pomoći će vam da saznate od koga možete da očekujete ​​i da dobijete podršku.

Već definisane zainteresovane strane sada se mogu podeliti u nekoliko kategorija:

  • Aktivne pristalice– podržavaju vaše aktivnosti i motivisani su da vam pomognu u postizanju vaših ciljeva;
  • Pristalice– mogu imati koristi od rezultata vaše aktivnosti;
  • Neutralni– nisu uključeni ili nisu pogođeni problemom;
  • Protivnici– mogu imati negativne posledice za uspeh vaših aktivnosti;
  • Aktivni protivnici– aktivno rade protiv postizanja svojih ciljeva.

To će vam pomoći da predvidite odgovarajuću taktiku za svaku od grupa u budućnosti. Na primer, za one koji vas podržavaju možete da koristite mobilizacijske aktivnosti i alate, a za neutralne, alate i taktike za obrazovanje i informisanje.

Savet

Kreirajte profile zainteresovanih strana. To će vam olakšati definisanje poruke i određivanje kanala za prenošenje iste. Definišite profil u smislu kriterijuma kao što su:

  • Demografski podaci: pol, uzrast, etnička pripadnost, obrazovanje;
  • Geografija: prebivalište (urbana, ruralna sredina), lokalno / nacionalno, itd .;
  • Navike: kako reaguju u odnos na pitanje? Ko ili šta će vam pomoći da ih aktivirate? itd.
  • Navike u odnosu na kanale za prijem informacija: koji su mediji dostupni? Da li koristi samo tradicionalne ili mrežne medije? Koje? Kada? Kako?
  • Kultura: kojim i koliko jezika govori? Koje su njegove kulturne karakteristike?

PRIMER (profil zainteresovanih strana)

Goce je vaš aktivni pristalica

Goce može biti i makedonac i albanac, ima 35 godina, visoko obrazovanje i živi u urbanom okruženju. Ima porodicu i bez problema se druži sa bilo kim, bez obzira na njihov status i pripadnost. Radi u privatnoj kompaniji. U svojoj široj porodici ima istoriju hroničnih bolesti. Svestan je da ljudi treba da žive u zdravom okruženju. Učestvovao je u raznim kampanjama u zajednici. Gleda TV, čita novine i koristi društvene medije, uglavnom Facebook, Instagram i YouTube. Pored maternjeg, govori još jedan strani jezik.

Goce je aktivni pobornik vaših aktivnosti koje se tiču donošenja zakona kojim će se povećati kazne za sve one koji doprinose zagađenju vazduha.

Ciljna publika

„Ciljna publika“ vaše kampanje su grupe ili ljudi koji mogu da naprave promenu koju žele da se dogodi. Najbolje je podeliti ciljnu publiku na primarnu i sekundarnu.

  • Primarna– ključni akteri koji imaju moć ili sredstva da direktno deluju na rešavanju problema;
  • Sekundarna– grupe ili pojedinci koji imaju moć da utiču na ključne aktere ili mogu da promene javno mnenje.

U kampanjama usmerenim na društvene promene, primarna ciljna publika su najčešće donosioci odluka, kao što su:

  • Poslanici u Skupštini;
  • Vlada;
  • Međunarodne organizacije:
  • Poslovna zajednica;
  • Lideri zajednice; itd.

Takođe, postoje i pojedinci i grupe koji mogu da utiču na vašu primarnu ciljnu publiku jer se ona brine o njihovim stavovima i postupcima. Oni su vaša sekundarna publika. Ona uključuje grupe i ljude koji podržavaju ili oblikuju javno mnenje prema primarnoj ciljnoj publici, kao što su:

  • Novinari;
  • Udruženja;
  • Javne i poznate ličnosti;
  • Grupe glasača.

ZAPAMTITE!

Šira javnost nije ciljna publika!

Mediji su vrlo retko ciljna publika. Mediji su način ili kanal putem kojeg možete da dođete do svoje ciljne publike!

Da bi mogli dalje da definišete i usmeravate poruke, morate jasno da definišete svoju ciljnu publiku.

PRIMER

Vaš cilj je doneti novi zakon o zabrani saobraćaja vozila u centralnom gradskom području. Vaša primarna ciljna publika biće poslanici Skupštine i / ili članovi Vlade, odnosno nadležna ministarstva, koja imaju moć predlaganja i usvajanja zakona. Vaša sekundarna ciljna publika mogu biti udruženja za zaštitu životne okoline, javne ličnosti aktivne u borbi za čist vazduh, glasači i slično.

Savet

Primarna ciljna publika nipošto nije važnija od sekundarne. Naziv „primarna“ podrazumeva samo da oni imaju moć da izvrše promenu za koju se zalažu. Često je lakše i efikasnije prvo targetirati sekundarnu ciljnu publiku!

2. Definišite uspeh - postavite SMART ciljeve

Ciljevi vaše kampanje ili aktivnosti pokazuju „metu u koju ciljate“, tj. Promenu koju želite da postignete. Ukoliko ste dobro definisali problem i znate koju promenu želite da postignete, lako možete da definišete ciljeve:

  • Dugoročni– vizija o promeni na duži rok.
  • Kratkoročni– specifični i merljivi ciljevi koji se mogu postići tokom određenog vremenskog perioda.

Dobro definisan cilj je najvažnija komponenta dobre strategije. Ako je cilj preširok, sve odluke koje ćete morati da donesete biće nejasne i praktično će garantovati neučinkovitu kampanju.

Kratkoročni ciljevi predstavljaće rezultate vaše aktivnosti i biće pokazatelj uspešnosti aktivnosti. Otuda uvek postavljajte SMART ciljeve.

S– Specifične

M– Merljive

A -Achievable-Ostvarljive,

R– Realne

T– Time bound- u određenom vremenskom periodu

Specifičan ili precizan cilj obično se utvrđuje postavljanjem šest pitanja:

  1. Ko?
  2. Šta?
  3. Gde?
  4. Kada?
  5. Kako?
  6. Zašto?

Merljivost je jedan od mehanizama za utvrđivanje da li je postavljeni cilj dobar ili nije. Da bi jedan cilj bio merljiv, on mora da sadrži kvantitativne podatke. Na primer: regrutovanje najmanje 500 pristalica

ZAPAMTITE!

Dobar cilj je samo onaj cilj za koji se mogu postaviti pokazatelji za određivanje napretka!

Ostvarljiva cilj je rezultat dobrog i analitičkog pristupa koji omogućava predviđanje načina i metoda za njegovu realizaciju. Međutim, prilikom analize ovog kriterijuma, obratite pažnju na kapacitete, resurse, vreme i dinamiku kojom se događaji razvijaju i koji vrše vremenske pritiske!

Realan cilj treba da predstavlja stanje koje želite i koje možete da postignete. Ponekad su čak i visoki ciljevi realni, ali zahtevaju mnogo predanosti, napornog rada i odricanja. Kada postavljate cilj, uzmite u obzir ukupnu atmosferu kao i izazove sa kojima bi mogli da se suočite.

Postavljanje vremenskih rokova je ključno za održavanje osećaja hitnosti i ažurnosti. Međutim, u nekim slučajevima, obično zbog spoljnih uticaja, rokovi se mogu skratiti ili produžiti. To su oni uticaji koje ne možete kontrolisati kao deo ovog procesa, na primer: rekonstrukcija vlade, promena direktora agencije, promena rukovodioca sektora, prevremeni izbori i slično.

ZAPAMTITE!

Cilj bez vremenskih ograničenja ostaje zaboravljen i neispunjen!

Okupirajte Wall Street - STUDIJA SLUČAJA

Okupirajte Wall Street (Occupy Wall Street) napredni protestni pokret koji je započeo 17. septembra 2011. u New Yorku, skrenuo je pažnju celog sveta na ono što se događa u Americi. Međutim, osim velikog publiciteta, to nije donelo značajne rezultate. Prema kritičarima, to je zbog nedostatka jasnog cilja.

Prema organizatorima, ciljevi OWS-a uključuju smanjenje korporacijskog uticaja na politiku, uravnoteženiju raspodelu dohotka, više i bolja radna mesta, reforme bankarskog sistema (pogotovo radi smanjenja špekulativnih bankarskih transakcija), opraštanje duga za studentske zajmove, druge olakšice za zadužene studente i ublažavanje situacije kod oduzimanja imovine.

Pokret je kritikovan zbog toga što nije imao zbir jasnih zahteva koji bi mogli da se koriste za ubrzanje formalne promene politike. Ovaj nedostatak dnevnog reda navodi se kao razlog zašto se isti ugasio pre nego što su se postigle bilo kakve zakonske promene.

Ne postavljanjem jasnih i merljivih ciljeva na samom početku, dovodi u pitanje uspeh pokreta. Ne postoji jasan pokazatelj koji se može izmeriti, niti su izazvane stvarne institucionalne promene u bankama i korporacijama u Americi.

3. Šta želite reći? – jasno komunicirajte

Vaša poruka je ono što će ljudi upamtiti („poneti“) iz vaše kampanje ili ono što će ih uključiti u aktivnosti. Otuda, za svaku ciljnu publiku osmislite posebnu poruku, ali budite oprezni, svi bi trebalo da vode ka postizanju istog cilja. Istraživanje na početku pokazaće vam šta i kako da komunicirate.

Da bi poruka bila efikasna, potrebno je:

  • Da bude jednostavna i da jasno izražava cilj, bez dvosmislenosti;
  • Da izražava kritičnu važnost cilja;
  • Da izražava ljudima nešto novo, nešto o čemu još uvek nisu razmišljali;
  • Da bude primamljiva, zanimljiva, pa čak i šokantna;
  • Da naglašava potrebu za akcijom i pronalaženjem rešenja.

Savet

Razvijte više poruka i testirajte ih. Kreirajte fokus grupe ili na drugi način pogledajte kako ljudi reagiraju na vaše poruke. Koristite samo one koje će izazvati akciju. Poruka koja zahteva objašnjenje nije dobra poruka!

Elementi dobre poruke

Učinkovita poruka prenosi puno informacija u nekoliko rečenica. Uz to bi trebalo da objasnite:

  • Šta želite da postignete?
  • Zašto to želite da postignete?
  • Kako predlažete da to postignete?
  • Kakvu akciju želite da publika preduzme?

Poruka koju ćete da kreirate trebalo bi da vam omogući komunikaciju putem različitih kanala tokom dužeg vremenskog perioda. Takođe bi trebalo da sadrži rešenje problema koji ste identifikovali, na način na koji odgovarajuća ciljna publika želi da ga čuje i da je pozove na akciju.

  1. Dobra poruka je nadasve tačna i iskrena!
  2. Dobra poruka je kratka, koncizna i jasna!
  3. Dobra poruka izaziva emocije!
  4. Dobra poruka sadrži poziv na akciju!

ZAPAMTITE!

Poruka nije slogan!

4. Ne budite sami - izgradite mrežu

Stvaranje mreže je hod za svaku organizaciju koja želi nešto da promeni. Na putu do cilja potrebni su vam svi aktivisti, saveznici, volonteri koji mogu da vam pomognu u tome. Oni će vam pomoći da proširite informacije i pratiće vas na protestima ili skupovima. ako ih organizujete.

Pritom bi trebalo da imate na umu da izgradnja mreže i njeno upravljanje i održavanje nije tako jednostavno. Stari načini širenja mreže kontakata još uvek u velikoj meri vrede, ali sada imate i digitalne alate koji mogu da vam uveliko olakšaju proces.

Napravite bazu kontakata

Za početak možete da napravite jednostavnu tabelu sa imenom, prezimenom, kontakt podacima i dodatnim poljima u koja ćete uneti različite kategorije, kao što su na pr.,:

  • Interes za volontiranje;
  • Istorijat uključivanja u aktivnosti;
  • Veštine;
  • Pretplata na elektronske novine; itd.

Zadužite nekog od članova tima da stalno dopunjava i ažurira bazu kontakata.

Obična tabela je dobro mesto za početak, ali kad lista kontakata počne da raste, moraćete da potražite neki odgovarajući softver, poput CiviCRM-a.

Prikupljanje novih kontakata

Prikupljanje podataka od novih ljudi zainteresovanih za vaš cilj može da se obavi postavljanjem obrasca za prijavljivanje na vašoj web lokaciji.

Izgradnja koalicije

Povezivanje u koalicijama sa drugim organizacijama sa kojima vam je zajednički interes da radite na rešavanju određenog problema može:

  • Da pomogne da pitanje bude verodostojnije. Kredibilitet svake grupe može da se ojača njenom povezanošću sa ostalim članovima koalicije, i na taj način ćete moći lakše da dođete do kreatora politika.
  • Povećati javni pritisak na donosioce odluka. Velika grupa organizacija i kompanija mogu da stvore priliku da zauzmu snažniji stav o određenom pitanju zajedno udruženim snagama, nego što bi to mogao bilo ko da uradi sam.
  • Da obezbedi mrežu pristalica i da vam pomogne u regrutovanju volontera. Različiti članovi grupe mogu da dele složene projekte (na osnovu iskustva, stručnosti i resursa). Članovi koalicije mogu da podele troškove, omogućavajući manjim organizacijama da sudeluju u aktivnostima koje bi inače bile van njihovih mogućnosti.

Regrutovanje mogućih koalicionih partnera

Prepoznajte potencijalne partnere sa kojima biste želeli da uđete u koaliciju i kako oni mogu da pomognu. Kontaktirajte ih i ubedite ih da se pridruže vašoj koaliciji kroz sledeći postupak:

  1. Napravite sveobuhvatnu listu mogućih članova sa kontakt podacima.
  2. Zakažite sastanak sa relevantnim vođama organizacija.
  3. Krenite sa grupama sa kojima ste bili u kontaktu ili ste imali neke zajedničke aktivnosti.
  4. Stavite im na raspolaganje sve informacije koje će zahtevati ili će im biti potrebne od vas. Odgovorite na zahteve i informišite ih konstantno.
  5. Pokušajte da ih uverite da podrže vašu aktivnost.
  6. Uključite ih u tim.

Prilikom stvaranja koalicija važno je postaviti jasna pravila o strukturi, načinu donošenja odluka, načinu komunikacije, podeli troškova, vremenu realizacije aktivnosti, raspoloživim resursima itd.

5. Implementacija i merenje

Sprovođenje kampanje ili aktivnosti mora da se odvija prema unapred isplaniranoj dinamici. Pre nego što započnete sa sprovođenjem aktivnosti, napravite još jednu proveru:

  • Znate li pravi problem i imate li odgovarajuće rešenje za njega?
  • Da li su ciljevi koje želite postići jednostavni, merljivi, realni, da li pozivaju na akciju i da li imaju ograničeni vremenski rok?
  • Da li ste identifikovali sve zainteresovane strane, ciljnu publiku kojoj ćete se obratiti i kanale putem kojih ćete preneti poruku?
  • Da li imate odgovarajuću jasnu, sažetu i preciznu poruku koja poziva na akciju?
  • Da li ste prepoznali saveznike – grupe i pojedince – koji će vam pomoći u obavljanju vaših aktivnosti?

Ako je odgovor na sva pitanja pozitivan, možete da započnete sa realizacijom.

Nijedan postupak ne može da postigne željene efekte ako ne postoji plan za preuzimanje aktivnosti. Da bi mogli da ostvarite planirane ciljeve, potrebno je pažljivo da pratite sprovođenje svih koraka i aktivnosti u skladu sa zadatim rokovima.

Na Internetu je dostupan niz alata za praćenje i analizu koji će vam pomoći da pratite kakav je učinak vaše kampanje i kako se ponašaju zainteresovane strane i da izmerite u kojoj se meri vaši ciljevi ispunjavaju. Koristeći razne (besplatne) alate možete da pratite širenje poruke, zatim debatu o pitanju kojim se kampanja bavila i da vidite kako se ponašaju vaši saveznici i protivnici.

1. Pratite poruku

Praćenje poruka na mreži uključuje monitoring o tome kako, gde i kada se one prenose na mreži. U ovom procesu možete da utvrdite ko i u kojem kontekstu pominje vas, problem ili vašu poruku.

Neki od društvenih medija (kao što su Facebook, YouTube, Instagram, Twitter …) nude mogućnost automatskog primanja e-pošte kada neko stupi u interakciju sa sadržajem koji ste objavili.

Neki drugi alati koji će vam pomoći da pratite poruku su:

Google analitika– nudi mogućnost da izmerite broj ljudi koji su posetili vašu web stranicu, odakle su došli i gde su se dalje uputili, koliko vremena su proveli na vašoj web stranici, koje su stranice pročitali i na koju su stranicu kliknuli sa vaše web stranice. Da bi koristili ovaj alat, na svoju stranicu treba da dodate Google-ov generisani kôd.

Upozorenja putem e-pošte– određene web lokacije i društvene mreže nude mogućnost primanja e-pošte sa obaveštenjem kada vas ljudi dodaju kao prijatelja ili kontakta, komentarišući vaš sadržaj ili slanjem privatne poruke. Otvorite posebnu e-adresu ili upotrebite jednu od postojećih kako bi primali ove vrste poruka. Što je više moguće, izbegavajte preopterećivanje e-maila ljudi koji su uključeni u obavljanje aktivnosti takvim porukama.

2. Pratite temu na koju se odnosi vaša kampanja

Verovatno nećete biti jedini koji dele sadržaj vezan uz problem ili pitanje za koje se zalažete na onlajn platformama. Možete pratiti ponašanje drugih u vezi sa temom, pretražujući ključne reči koje vi ili drugi koristite u komunikaciji jer neki digitalni alati to omogućavaju. Da biste olakšali pronalazak sadržaja, koristite haštag (#) pre takvih reči.

Alati koji će vam pomoći da pratite temu su:

Google Alerts-Google upozorenja– omogućava pretraživanje bilo koje teme u digitalnim medijima, kao i web stranica i blog objava. Registrujte se da bi primali obaveštenja (upozorenja) putem e-pošte ili RSS feed-a i moći ćete da pratite novosti kako se iste budu pojavljivale.

HootSuite– ima ugrađeni alat za analitiku pomoću kojeg možete da pratite ponašanje određene poruke (podeliti, citirati, odgovoriti, itd.) na Twitteru.

3. Pratite zainteresovane strane i ciljnu publiku

Jedan od načina za praćenje ponašanja drugih na internetu je postavljanjem Google upozorenja ili upotrebom servisa poput Media Toolkit-a. Ako se o temi koju pratite raspravlja na različitim jezicima, postavite ključne reči na svim tim jezicima. Ostali alati koje možete da koristite za ovo su:

RSS feedoviMnoge stranice na kojima korisnici generišu sadržaj nude mogućnost da dobijate rezultate od pretraživanja ključnih reči u vašem RSS feed-u. Ako postavite ovu opciju, sadržaj u kojem se nalaze ključne reči automatski će vam biti dostupan za čitanje. Da biste saznali kako se ponašaju zainteresovane strane objavite RSS feed na njihovim web stranicama.

TweetDeck– možete ga koristiti za lakše praćenje Twitter naloga koji je predmet vašeg interesa. Daje mogućnost da kreirate grupe, tako da se profili koje pratite mogu podeliti na saveznike, protivnike, političare itd., i na primer:

Da biste mogli na kraju da procenite uspeh kampanje ili aktivnosti, od samog početka do kraja realizacije, kontinuirano pratite i evidentirajte sve ove informacije. One će vam pomoći da izmerite da li ste postigli planirane ciljeve i ko vam je u tome pomogao.