fbpx

U društvu podijeljenom oko cjepiva pravne dezinformacije siju strah od fašizma

Bojana Guberac

Kovid 19

06.08.21

Прегледи

Bojana Guberac

Bojana Guberac 400x500

Ako nas je pandemija nečemu naučila to je da u Hrvatskoj vlada nikad jače nepovjerenje u sustav te što je još groznije – u struku. Za političare smo naučili da nas lažu, odnosno kako je u Hrvatskoj popularno reći u posljednje vrijeme – da govore neistine. Ali itekako zabrinjava što je dobar dio građana i građanki Hrvatske brojne stručnjake svrstao među „sluge zla“ koje su tu da nas uvedu u novi fašizam.

 

Stručnjaci su preko noći postali šarlatani

U cijeloj toj gunguli oko p(l)andemije čak se izgubila ona vječita podjela na lijevo i desno. Stručnjaci iz prava i medicine u glavama bolno mnogo ljudi postali su obojeni jednom jedinom bojom – onom fašizma. Preko noći su izgubili autoritet, znanje i identitet te se udružili s Billom Gatesom protiv svojeg, a i svih naroda svijeta, u najpakleniji plan dosad – da nam se otme sloboda i postanemo robovi. Zvuči suludo? Pa upravo je takva teorija potrebna ljudima koji nemaju razvijenu kritičku svijest da bi shvatili da ne znaju i da netko zna bolje od njih. Autoriteti jesu tu da se preispituju, ali misliti da zbog pristupa internetu znaš o temi više od čovjeka koji se za nju školovao je jednostavno – glupo. Znamo da diploma ne znači uvijek i znanje, ali teško da je to slučaj sa svakom osobom koja je stekla diplomu.

Ono što je također evidentno jest činjenica da se društvo olako koristi riječima koje ne razumije. Mi, naravno, uvijek imamo pravo misliti, to nam nitko ne može zabraniti, ali ne možemo promijeniti što pojedini pravni pojmovi i zakoni predstavljaju. Kako bih pokušala rasvijetliti pravne dezinformacije koje cirkuliraju javnim prostorom razgovarala sam s profesoricom Sanjom Barić, predstojnicom Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci.

Diskriminacija ili pravo države?

Premijer Andrej Plenković nedavno je izjavio da će cijepljenje protiv koronavirusa biti uvjet za dobivanje potpora za očuvanje radnih mjesta što je izazvalo sveopću hajku na premijera od strane poduzetnika.

„Nema apsolutno nikakve šanse da se tako nešto provede u djelo, jer je to protivno ne samo zdravom razumu, nego i Ustavu i pravnoj praksi Europske unije, ali i Rezoluciji 2361 koja je EU donijela ove godine, a kojom se zabranjuje bilo kakva diskriminacija na temelju cijepljenja“, izjavio je za Lider Dražen Oreščanin, izvršni direktor Udruge Glas poduzetnika. Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika smatra da takvo uvjetovanje predstavlja diskriminaciju. „Cijepljenje protiv koronavirusa u Hrvatskoj nije obavezno i ako je premijer mislio vezati isplatu potpora uz cijepljenje zaposlenika, to je čista diskriminacija“, kazao je za Jutarnji list te najavio da će podnijeti tužbu protiv države zbog diskriminacije u dosadašnjim protupandemijskim mjerama.

Vo opstestvo podeleno od vakcinacijata pravnite dezinformacii sirat strav od fasizam blog

Izvor: lider.media

No, pitanje je postoji li ustavnopravni problem s uvjetovanjem cijepljenja kako bi se dodijelile potpore za očuvanje radnih mjesta?

Na početku našeg razgovora Sanja Barić ističe da je jedno mogućnost pravne regulacije, a sasvim drugo izbor pravilne taktike da se postigne cilj. „Postizanje cilja je uvjetovano razumijevanjem psiholoških i socioloških razloga odbijanja cijepljenja. Osobno smatram da je nedovoljno dobro upravljano ovom krizom te da se stvorio osjećaj nepovjerenja u vlast, a to nepovjerenje nema veze s cjepivom. Ono je apriorno. I to je loše. Upravo i ovaj naš razgovor ima za svrhu rasvijetliti jedan dio takvih dilema. Krenimo, dakle redom. Uvjetovanje dodjele potpora posjedovanjem COVID potvrde nije protuustavno, niti predstavlja diskriminaciju u pravnom smislu. Ono što je važno uočiti jest da država ima ne samo pravo, već i obvezu zaštititi zdravlje svojih građana. Proces vezan za državne potpore odvija se na sljedeći način. Poduzetnici obavljaju svoju djelatnost. Sukladno Ustavu RH i međunarodnim standardima, poduzetnička djelatnost se može ograničiti, između ostalog, i zbog zaštite zdravlja“, rezolutno će Barić.

Objašnjava kako se ograničenjem djelatnosti dovodi do gubitka u poslovanju, odnosno čak onemogućava opstanak. Država tada, kaže, uvodi mjere kojima se u određenoj mjeri sanira takav gubitak,  pokušavaju se očuvati radna mjesta i sama poduzetnička djelatnost. Barić navodi kako potpore daju iz državnog proračuna – dakle iz sredstava svih nas. U međuvremenu, pronađeno je učinkovitije sredstvo za zaštitu zdravlja – cjepivo, koje je država ga nabavila također sredstvima iz državnog proračuna. S našim novcima, a ne novcima Andreja Plenkovića.

„Cijepljenjem svaka poduzetnička djelatnost može biti nastavljena i nema potrebe za potporama i dalje. Oni koji nisu cijepljeni, a za to nemaju opravdani medicinski razlog (preboljen COVID ili rizik od razvoja određenih bolesti zbog osobne ili obiteljske anamneze) u stvari traže da se za zaštitu zdravlja dvostruko izdvaja: ne žele se cijepiti, a žele potporu. To je nespojivo s idejom solidarnosti društva u kojem živimo i idejom ustavne vladavine. Da zaključim, ne da vezivanje potpora uz cijepljenje nije protuustavno, već bi se gotovo moglo smatrati obrnuto: da je dijeljenje potpora u situaciji kada imamo drugo sredstvo neprihvatljivo“, ističe Barić.

Dodaje kako je nužno naglasiti da cijepljenje nije uvjetovano. „Samo u slučaju da imaš gubitak poslovanja preko 40 posto, da se radi o djelatnosti koja je pogođena mjerama, da se time čuvaju radna mjesta, samo tada imaš pravo na pomoć svih nas (države, ali svih nas kroz državni proračun) kroz potpore. A ako pri tome nisi i sam sudjelovao u nastojanju da se zaustavi ova bolest (besplatno se cijepio), naprosto tebi kao radniku ne možemo pomoći. To mora biti sasvim jasno i nesporno. Ne znači da će se dobiti otkaz, ali ako ne sudjeluješ, ne možeš tražiti da ti mi pomažemo.“

„Razbacivanje“ pojmovima koji se ne razumiju

Barić navodi da je optuživanje vlade za diskriminaciju „razbacivanje“ pojmovima iz pravne struke koji se ne razumiju. Prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije, diskriminacija je stavljanje u nepovoljniji položaj osoba koji posjeduju određenu karakteristiku, a koja nije bitna za određenu uslugu, posao i situaciju. U Ustavu RH, pak, u Članku 50. piše da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu ograničiti zakonom zbog zaštite zdravlja ljudi. Valja napomenuti da se ovdje misli na postojeće zakone.

„Primjerice, ako imate diplomu pravnog fakulteta ne možete raditi kao liječnik jer je potrebno završiti taj studij. No, ako ste završili pravni fakultet, a ne žele Vas zaposliti zato što ste žena (koja će potencijalno biti majka pa poslodavac ne želi trošiti na Vas dodatna sredstva) ili zato što ste grkokatolik ili zato što ste član neke političke stranke, to je diskriminacija jer sva ta svojstva ne smiju biti uzeta u obzir prilikom zapošljavanja. U ovom slučaju, kao što sam gore objasnila, Vi zapravo ni nemate neko inherentno pravo na potporu. To je milost države koja Vam, naravno, pomaže jer je od Vas tražena žrtva (neobavljanje djelatnosti) kako bi se zaštitili svi mi. I da naglasimo: nije to neka apstraktna država, to je državni proračun i novac svih nas. Mi zapravo svi zajedno pomažemo Vama koji niste mogli raditi da biste zaštiti nas. Ali sada imamo cjepivo i, oprostite ali to morate shvatiti, samo Vi odlučujete da ne želite sudjelovati u zajedničkom pothvatu zaustavljanja cjepiva. U tom slučaju mi više nemamo obvezu pomagati Vam. Mi, narod u cjelini, državni proračun, a ne zločesta država, nemamo obvezu snositi troškove Vaše nerazumnosti“, objašnjava ustavnopravna stručnjakinja za koju je bitno naglasiti da nije Plenkovićev igrač.

Rezolucija EU-a na koju se građani pozivaju

Prema Rezoluciji 2361 EU-a donesenoj u siječnju nitko ne smije biti diskriminiran niti pod pritiskom da se cijepi. Krši li se onda uvjetovanjem cijepljenja za dodjelu potpora rezolucija i bi li ona bila prekršena zabranom ulaska u, primjerice, kazalište bez COVID potvrde?

„,COVID potvrda se izdaje ne samo cijepljenima, nego i onima koji su preboljeli COVID. Od onih koji se iz medicinskih razloga ne mogu cijepiti ni ne očekujemo da se cijepe, njih štitimo mi, svi ostali, koji to smijemo. Ponavljam, dobivanje potpora nije pravo, već izraz solidarnosti u zajedničkom nastojanju protiv ove bolesti. Ne može se biti diskriminiran ako se ne želi sudjelovati u zajedničkom nastojanju. Zabrana ulaska na javne događaje, kazališne predstave, koncerte i sl., pa čak i eventualna buduća zabrana ulaska u prostorije javnih ustanova ili ustanova u kojima se obavlja javna služba (npr. bolnica, škola, fakulteta, ureda državne uprave itsl.) ne bi bila diskriminatorna ako predviđa i mogućnost da se nazoči, odnosno uđe sa svježim testom. Vrlo jednostavno: ili si prebolio, ili se cijepi, a ako se ne smiješ cijepiti ili ne želiš cijepiti, testirat ćeš se svakih nekoliko dana. S time da bi valjalo za one koji imaju medicinske razloge za necijepljenje osigurati besplatno testiranje“, govori Barić.

Nadalje, Barić tumači kako Rezolucija 2361 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe ima samo političku, no ne i pravnu težinu. „Radi se o tzv. ´soft law´ mehanizmu, preporuci, ne ´hard law´ mehanizmu, ne utuživom pravu. Međutim, još je važnije reći: tri mjeseca nakon ove Rezolucije, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu, a to je najviši sud za zaštitu ljudskih prava i jedno od tijela Vijeća Europe, dakle, iste organizacije koja je donijela ovu Rezoluciju, donio je svoju presudu u slučaju Vavrička i drugi protiv Češke u kojem je odlučeno da je dopušteno uvesti obvezu cjepiva i propisati financijske kazne za roditelje, pa i isključenje necijepljenog djeteta iz predškolske ustanove.“

Postoji li pravni temelj da cijepljenje protiv Covida 19 bude obvezno?

Pa iako je premijer nedavno izjavio kako ne mogu uvesti obvezno cijepljenje profesorica Barić kaže da je, pravno gledano, moguće da cijepljenje bude obvezno. „Treba izmijeniti odgovarajuću zakonsku odredbu i dodati obvezu cijepljenja. Dakle, ne postoji trenutno, ali se može uvesti u bilo kojem trenutku. Za to je potrebna odluka sabora u obliku zakona, odnosno izmjena i dopuna zakona. Naglašavam i to, za donošenje ovakve odredbe potrebna je većina, ali ne i dvotrećinska većina saborskih zastupnika. Dvotrećinska većina je svakako poželjna u smislu legitimiteta, ali ne i ustavnopravno nužna“, navodi Barić.

Dakle, premijer kojeg se optužuje za fašizam može uvesti obvezno cijepljenje, ali to ne čini. Ne pada mi na pamet braniti Plenkovića ili njegovu vladu te posebice stožer jer smo od početka pandemije svi svjedočili brojnim nelogičnostima, duplim standardima i aferama, no to i nije bila tema ovog teksta. Zanimaju me činjenice. Sviđalo nam se ili ne Andrej Plenković je na vlasti i ima moć donošenja odluka na temelju zakona i Ustava RH. Već neko vrijeme živimo u šizofrenoj situaciji, no budimo iskreni, s vrlo blagim mjerama i restrikcijama. Pa ipak, naše već duboko podijeljeno društvo razara se najnovijim podjelama na cijepljene i necijepljene pa svakako ne pomaže širiti pravne dezinformacije i strah među društvom narativom da vlada „gura“ fašizam i to pod egidom slobode govora. Problem je što su društvene mreže učinile da svatko ima svoje viđenje istine što može dovesti do toga da verbalni sukobi na društvenim mrežama „preliju“ na ulicu.

Da bi se takav scenarij izbjegao potrebna je promptna edukacija građana u svrhu raskrinkavanja dezinformacija u koju će se uključiti stručnjaci kojima je stalo do naroda, neovisno o njihovom svjetonazoru te snažno poticanje medijske i političke pismenosti. Bojim se da Andrej Plenković nije svjestan da je to trenutno najvažniji korak koji njegova vlada mora učiniti.

 

Molimo pročitajte pravila pre komentarisanja ili preuzimanja
Napomena: Stavovi i mišljenja izraženi u ovoj statiji su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Instituta za komunikacijske studije niti donatora.

Bojana Guberac

Bojana Guberac novinarka je portala Lupiga.Com koji je protekle četiri godine provodio projekt "Korak dalje: Izazovi europske Hrvatske". U svom radu posvećena je pitanjima ljudskih prava, govora mržnje i nasilja nad ženama. Kao freelancerica piše i za portale CroL te Žene i mediji. Radila je kao novinarka kulture i informativnog programa na županijskoj televiziji Kanal Ri, na Radio Rijeci, Radio Sovi i radijima Hrvatske radiotelevizije, kao i na portalima Novi list, Riportal i Kvarner News. Godine 2019. kreira performans koji se bavi sekundarnom viktimizacijom žena žrtava nasilja iz kojeg je nastao eksperimentalni film „Strašnije od šake“ . U slobodno vrijeme piše poeziju.