fbpx

Kriptovalute kao strategija izbjegavanja sankcija

Alfred Marleku

Ekonomija

08.02.23

Прегледи

Kriptovalute su sada neizbežna pojava u globalnoj ekonomiji. Njihova specifična priroda koja obezbeđuje potpunu anonimnost za korisnike i decentralizovana struktura rada su jedinstvene karakteristike, koje su u potpunoj suprotnosti sa tradicionalnim operativnim novčanim sistemima pod kontrolom države.

Od kada su prvi put uvedene, upotreba kriptovaluta je porasla u smislu brzine, vrednosti, obima i primene. Procenjuje se da trenutno samo “Bitcoin” ima kapital u tržišnoj vrednosti od oko 330 milijardi dolara – ovo je približno ukupna vrednost kompanije Meta (Facebook). Međutim, „bitkoin“ nije jedina kriptovaluta na tržištu. Ona je najvrednija, ali se trenutno u ovom sektoru smatra da postoji oko 10.000 alternativnih kriptovaluta ili kako su one poznate kao “altcoins”.

Dok korišćenje kriptovaluta donosi brojne prednosti, istraživači su identifikovali negativne elemente koji su nastali kao rezultat povećanja njihove upotrebe od strane raznih državnih i nedržavnih aktera. U poređenju sa tradicionalnim valutama, kriptovalute su se pokazale posebno korisnim i u velikoj meri ih koriste razne terorističke organizacije, koje na taj način prikupljaju donacije za finansiranje svog poslovanja. Ili čak od kriminalnih grupa i dilera droge, koji prodaju zabranjene narkotičke supstance na internetu, a posebno u onome što je poznato kao „dark web“.

Pored toga, korisnici ovih kriptovaluta su i određene zemlje, poput Rusije i Irana, koje koriste strategije zasnovane na kriptovalutama za ublažavanje ili izbegavanje mogućih šteta uzrokovanih ekonomskim sankcijama koje su uvele zapadne zemlje.

Kao rezultat podrške terorističkim organizacijama i razvoja svog nuklearnog programa, Iran se trenutno suočava sa ozbiljnim ekonomskim sankcijama zapadnih zemalja - predvođenih Sjedinjenim Državama. Time su njihove banke izgubile pristup međunarodnom sistemu plaćanja SWIFT; strana državna ili privatna imovina zamrznuta ili zaplenjena; izvoz nafte – njihovog glavnog proizvoda – je pod sankcijama, a uvoz i izvoz naoružanja maksimalno ograničen. Da bi održao vitalnost svoje ekonomije, Iran je morao da istraži alternativne načine da izbegne sankcije ili bar ublaži njihovu štetu.

Ključni element iranske strategije za donekle ublažavanje efekata međunarodnih ekonomskih sankcija oslanja se na višemilionske napore zemlje u iskopavanju kriptovaluta. Iran je licencirao specijalne subjekte (firme) da „rudare“ kriptovalute koristeći povoljne cene električne energije. Opšte je poznato da „rudanje“ kriptovaluta izaziva ogromnu potrošnju električne energije. Nudeći povoljne uslove u tom pogledu, Iran je takođe postao atraktivan za mnoge domaće i međunarodne subjekte koji se bave „rudanjem“ kriptovaluta. Tako su kineske kompanije iz ovog sektora pojačale svoje prisustvo u Iranu, posebno nakon što je Kina zabranila „rudanje” kriptovaluta.

Iran ovom akcijom uspeva da svoje zamrznute rezerve nafte konvertuje u stranu valutu. Samo u 2020. Iran je uspeo da oko 10 miliona barela sirove nafte – što je činilo oko 4% njihovog ukupnog izvoza u toj godini – u vrednosti od preko milijardu dolara pretvori u “bitcoin-e”.

Izvor: pexels.com

Iran, međutim, ne može u potpunosti da izbegne negativan efekat sankcija sa kojima se suočava. Međutim, njihov ograničeni uspeh ohrabruje druge zemlje koje se suočavaju sa sličnim izazovima.

Aneksija Krima 2014. godine, praćena invazijom na Ukrajinu u punom obimu početkom 2022. godine, dovela je do suočavanja Rusije sa brojnim međunarodnim sankcijama. Ruskim bankama nije dozvoljeno da koriste sistem međunarodnog plaćanja SVIFT, oko 600 milijardi dolara imovine koja se drži u inostranstvu je zamrznuta, a izvoz nafte zabranjen je od strane Sjedinjenih Država i ograničen od strane većine evropskih zemalja. Iako ove ekonomske sankcije nisu promenile ponašanje ruske politike prema ratu u Ukrajini, one su izazvale značajnu ekonomsku štetu.

Međutim, slično Iranu, Rusija takođe koristi strategiju zasnovanu na kriptovalutama kako bi donekle ublažila potencijalnu štetu uzrokovanu međunarodnim ekonomskim sankcijama. Rusija je u početku bila rezervisana i veoma oprezna po pitanju upotrebe kriptovaluta, smatrajući je pre svega instrumentom za pranje novca i finansiranje terorizma. Međutim, u međuvremenu se stav ruskih vlasti drastično promenio. Rusija sada vidi kriptovalute kao veoma pogodno sredstvo za ublažavanje efekata sankcija. S tim u vezi, nekoliko ruskih naftnih kompanija već gradi centre za rudanje kriptovaluta, a ruska centralna banka radi na razvoju nacionalne kriptovalute zaštićene od sankcija koja bi mogla da posluži kao alternativna kriptovaluta zbog nedostatka pristupa međunarodnom platnom sistemu SWIFT.

Poput Irana, i Rusija je zemlja bogata gasom i naftom. Iz tog razloga, jedan od glavnih ciljeva sankcija bio je upravo izvoz ovih proizvoda. Jedna od najvećih naftnih kompanija koje podržava država “Gazpromneft”, saopštila je na međunarodnom forumu održanom u Sankt Peterburgu 2022. godine da će blisko sarađivati sa kompanijom za rudanje bitkoina “Bitriver” u cilju jačanja centara za „rudanje” kriptovaluta u Rusiji.

Međutim, u slučaju Irana i Rusije, čini se da kriptovalute nisu dovoljno sredstvo za Rusiju da zaobiđe ili u dovoljnoj meri ublaži štetu uzrokovanu teškim ekonomskim sankcijama koje su uvele zapadne zemlje.

Za značajnije ublažavanje sankcija Rusiji bi bio potreban veći obim trgovine na tržištu kriptovaluta, što je praktično nemoguće s obzirom na nedovoljan obim trgovine kriptovalutama jer, za razliku od konvencionalnog novca, kriptovalute imaju određena ograničenja u trgovanju.

Međutim, podaci otkrivaju kontinuirani trend upotrebe kriptovalute od strane zemalja koje se suočavaju sa međunarodnim sankcijama. Štaviše, činjenica da Rusija kopira iransku strategiju pretvaranja zamrznutih naftnih sredstava u valutu kroz proces „rudarstva“ pokazuje da zemlje koje se suočavaju sa striktnim režimom ekonomskih sankcija uče jedna od druge dok nastavljaju da traže nove alternativne načine da se zaobiđu ili bar ublaže mogući efekti sankcija.

To će povećati njihovo samopouzdanje da sprovode destruktivnu politiku na međunarodnoj sceni i istovremeno smanjiti sposobnost država i drugih međunarodnih institucija da utiču na promenu ponašanja država kroz ekonomske sankcije.

 

Molimo pročitajte pravila pre komentarisanja ili preuzimanja Napomena: Stavovi i mišljenja izraženi u ovom članku su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Instituta za komunikacijske studije ili donatora.

Alfred Marleku

Alfred Marleku je doktor političkih nauka i profesor međunarodnih odnosa i komparativne politike na UBT Koledžu, pri Fakultetu političkih nauka. Autor je i koautor brojnih naučnih radova iz područja političkih nauka u relevantnim regionalnim i međunarodnim časopisima. Pored toga, koautor je niza strateških dokumenata, uglavnom u oblasti visokog obrazovanja. Njegova istraživačka interesovanja uključuju, ali nisu ograničena na, međunarodne odnose, male države i proces izgradnje države. Više od 8 godina radi kao rukovodilac projekata u raznim programima finansiranim od strane Evropske komisije, USAID-a, Ambasade SAD i drugih, a koji se uglavnom odnose na reforme visokog obrazovanja na Kosovu, posebno usredsređujući se na: istraživanje i razvoj; odliv mozgova; razvoj nastavnih planova i programa itd.