Katarina Blažina Mukavec
U usporedbi s 2019. godinom, prosječno vrijeme provedeno na društvenim mrežama u 2020-oj se povećalo za rekordnih 100% na svim platformama.
Stručnjaci u svakom novom istraživanju ističu da djeca uz medije provode više vremena nego ikad prije te konstantno upozoravaju na potrebu ograničenja tog vremena, ali i na rizike koji se javljaju.
Istraživanje KaiserFamilyFoundation objavljeno 2010. godine pokazalo je da su već tada djeca u dobi od 8 do 18 godina provodila u prosjeku 7 sati i 38 minuta u danu konzumirajući medijske sadržaje iako je taj broj zapravo i veći ako uzmemo u obzir da djeca često koriste više medija u isto vrijeme (npr. dok igraju video igre slušaju glazbu na radiju). Danasteenageri medijima posvećuju i do 9 sati u danu. Stoga ne čudi podatak da čak 66% roditelja smatra da njihova djeca provode previše vremena uz ekrane, a njih 59% ima osjećaj da su im djeca ovisna o mobilnim uređajima.
Kada govorimo o mlađoj djeci, u Hrvatskoj je 2017. godine Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba provela prvo nacionalno istraživanje o predškolskoj djeci pred malim ekranima. Rezultati pokazuju da među gotovo 700 predškolaca nema niti jedan koji ne koristi barem jedan elektronički uređaj te da predškolci u prosjeku 2,4 sata radnim danom, te 3 sata vikendom provode pred ekranom. Stručnjaci ističu kako bi djeca do 18 mjeseci trebala imati minimalan, ili gotovo nikakav, kontakt s medijima, od 18 do 24 mjeseca djeca bi trebala gledati isključivo edukativan sadržaj uz nadzor, a djeca od 2 do 5 godina uz medije bi trebala provoditi maksimalno 1 sat dnevno tijekom tjedna i vikendom do 3 sata konzumirajući medijske sadržaje. U većini slučajeva, roditelji se ne pridržavaju tih preporuka.
Nikad veća popularnost aplikacije Tik Tok
Iako je YouTube i dalje aplikacija na kojoj djeca provode najviše vremena, Tik Tok mu je opasno za petama. Prema najnovijem istraživanju objavljenom 2020. godine, djeca provode u prosjeku 85 minuta dnevno na YouTubeu, a 80 minuta na Tik Toku.
Izvor: Podaci istaknuti za SAD, UK, Španjolsku, Qustudio, 2020
Tik Tok je relativno nova društvena mreža, pokrenuta pod imenom Musical.ly, a 2018. godine ju preuzima Kineska tvrtka Byte Dance i mijenja joj ime. No, svi sadržaji i korisnici ostaju te su automatski prebačeni na novu platformu. Aplikacija je namijenjena stvaranju, uređivanju, komentiranju i dijeljenju kratkih videa (do 15 sekundi) na bilo koju temu. Popularnost je stekla zbog svojeg zabavnog karaktera i jednostavne upotrebe. Neki ističu kako je Tik Tok aplikacija kao stvorena za karantenu jer podrazumijeva snimanje videa u zatvorenim prostorima – gotovo svi su snimani u sobama ili negdje unutar domova, dok se na Instagram postavljaju slike s putovanja, druženja i različitih aktivnosti na otvorenom.
Upravo je TikTok zaslužan za rapidan porast korištenja društvenih mreža. Do sada je aplikacija preuzeta više od 2 milijarde puta, a samo u prvom kvartalu 2020. godine bilježi čak 315 milijuna preuzimanja – više nego ijedna aplikacija ikad u jednom kvartalu.
Najveći broj korisnika nalazi se u Indiji, slijede Kina i SAD, a mjesečno broji 800 milijuna aktivnih korisnika.
Iako i aplikacije Instagram i Snapchat bilježe veliki porast broja preuzimanja i korisnika, vodeća društvena mreža i dalje ostaje Facebook.
Izvor: Datareportal, 2020
Opasnosti na internetu
Iako društvene mreže i općenito internet imaju brojne prednosti, važno je biti svjestan ograničenja i izazova koje pred nas stavljaju.
Bilo da se radi o gledanju televizije, igranju videoigara, komunikaciji putem pametnih telefona ili aktivnostima na društvenim mrežama, mediji lako mogu postati sredstva ovisnosti. Kada govorimo o internetu, moramo biti svjesni da se radi o nepreglednom virtualnom prostoru u kojem je nemoguće pravno regulirati sve internetske sadržaje. Internetu djeca najviše pristupaju putem pametnih telefona koji su lagani i prenosivi, pa tako postaju sastavni dio aktivnosti u svakodnevnom životu djece. Koriste ih tijekom jela, prije spavanja, neposredno nakon buđenja, pa i tijekom vremena kojeg provode s obitelji i prijateljima. Upravo zbog toga što ih djeca mogu ponijeti sa sobom gdje god požele, lako se mogu sakriti od roditelja ako žele potajno provoditi vrijemesurfajući.Isto tako, djeca i mladi razvijaju načine korištenja medija koji se u potpunosti razlikuju od onih koje koriste njihovi roditelji. Oni više ne rade razliku između stvarnog i virtualnog svijeta.
Osim ovisnosti, javlja se i velik problem sadržaja s kojim se djeca susreću u medijima.
Na primjeru Tik Toka, društvene mreže koja je kod djece stekla najveću popularnost, možemo vidjeti kako su u drugoj polovici 2019. godine uklonili čak 49 milijuna videa zbog njihovog neprimjerenog sadržaja. U četvrtini tih slučajeva radilo se o golotinji ili seksualnim aktivnostima.
Gotovo sve društvene mreže bile su povezane s nekim aferama vezanim uz korisnike. Tako se Tik Tok, u to vrijeme znan kako Musical.ly, našao na sudu zbog ilegalnog prikupljanja informacija o djeci ispod 13 godina te je pristao platiti kaznu od 5,7 milijuna USD zbog kršenja COPPA pravila.
Izvor: zona.mk
Na Facebook je prošle godine postavljena snimka uživo masovnog ubojstva 49 ljudi na Novom Zelandu. Iz Facebooka ističu kako su saznali da je snimka postavljena na mrežu tek kada ih je o tome obavijestila policija. Snimka je odmah uklonjena, ali je bila prisutna dovoljno dugo da ju ljudi vide, preuzmu i dalje podijele na drugim društvenim mrežama. Ovdje se javlja problem prepoznavanja nasilnih i neprimjerenih sadržaja koji se postavljaju na internet. Provjerom sadržaja koji se postavljaju na mreže bavi se umjetna inteligencija kojoj, kao što možemo vidjeti iz ovoga primjera, vrlo lako promaknu sadržaji koji nikako ne bi smjeli biti objavljeni.
Gotovo polovica roditelja kod briga vezanih uz upotrebu novih medija ističe sadržaj koji potiče djecu na samoozljeđivanje. Jedan od slučajeva koji potvrđuje da briga roditelja nije bez razloga jest samoubojstvo djevojčice Molly Russell. Njezini roditelji izravno za ovaj tragičan slučaj krive Instagram zbog sadržaja kojem je njihova kćer imala pristup putem aplikacije, a odnosi se na crteže, videe i slike koje pokazuju metode samoubojstva. Nakon tog slučaja Instagram se obvezao da će se maksimalno potruditi da se sav takav sadržaj ukloni i da se onemogući njegovo postavljanje na mrežu.
Vrijeme koje djeca provode uz medije od početka korona krize, odnosno pandemije uzrokovane virusom COVID-19, drastično se povećalo. Smo kada zbrojimo sate koje su djeca umjesto klasične škole provodila uz online nastavu ili nastavu putem televizije već se povećava vrijeme pred ekranima, u odnosu na period prije ožujka ove godine. Uz to, djeca su, zbog zabrane izlazaka iz domova, umjesto u igri na otvorenom vrijeme provodili uz ekrane, komunicirajući s prijateljima ili jednostavno zabavljajući se uz crtane filmove, serije, videoigre, a posebno društvene mreže.
Korištenje (novih) medija prestaje samo kada djeca spavaju. Prije izbijanja pandemije, djeca su barem za vrijeme nastave bila uključena u međusobnu interakciju licem u lice, a trenutno je i taj dio prebačen u virtualni svijet. Društvene mreže nisu više alternativni način, već su postale jedan od osnovnih oblika socijalizacije djece i mladih.
Povećano vrijeme koje djeca provode uz medije nameće mogućnost da će biti izloženi i većem broju rizičnih sadržaja. Uz prekomjerno korištenje medija i neprimjerene sadržaje na internetu, dugačak je popis opasnosti s kojima djeca mogu biti suočena. Od lažnog predstavljanja, pedofilije, međuvršnjačkog nasilja do virusa, hakiranja, krađe identiteta i sl. Sve su to problemi koji s vremenom neće nestati već samo mogu eskalirati.
Gotovo svi stručnjaci koji su se bavili utjecajem masovnih medija na djecu, naglašavali su ključnu ulogu roditelja. Roditelji bi trebali imati funkciju medijskih odgajatelja koji će djecu od najranije dobi upoznavati sa svim pozitivnim i negativnim stranama medijima. No, često i samim roditeljima manjka znanja i informiranosti o novim medijima te ističu kako su djeca stručnija od njih. Nerijetko se odgovornost prebacuje na odgojno-obrazovne ustanove, a učitelji i nastavnici ističu kako ni oni sami nisu dovoljno educirani da bi djecu medijski opismenjavali. Svatko može prekriženih ruku čekati da netko drugi nešto poduzme ili pokušati napraviti sve što je u njegovoj moći kako bi se pomoglo djeci da se na najbolji mogući način nose s izazovima s kojim se svakodnevno suočavaju.
Kako pomoći?
Možemo instalirati razne aplikacije za nadzor djece, postavljati pravila i uvoditi restrikcije, što može biti korisno, ali samo edukacija, komunikacija u školi i obitelji te poticanje djece na kritičko promišljanje može djelovati preventivno i pomoći u prepoznavanju potencijalnih opasnosti.
Postavlja se pitanje, hoće li se ikada vrijeme koje djeca provode uz medije vratiti na stanje koje je bilo prije COVID-a 19, ili će to, kao i mnogo drugih stvari, postati „novo normalno“.
Danas je, uz toliku dominaciju medija u životima djece i mladih, više nego ikad potrebna edukacija i poticanje na promišljanje o medijima. Vrijeme je da medijska pismenost dobije prostor – u školi, obitelji, privatnom i javnom životu - koji već odavno zaslužuje.
Molimo pročitajte pravila pre nego što date svoj komentar ili preuzmete
Napomena: Stajališta i mišljenja iznesena u ovom članku mišljenja su autora i ne odražavaju nužno stavove Instituta za komunikacijske studije ili donatora.
