Urbana gradnja, geografski položaj, grijanje na čvrsta goriva, dupli broj automobila u odnosu na kapacitet – ovo su ključni problemi glavnog grada Bosne i Hercegovine zbog kojih nerijetko čitamo naslove “Sarajevo najzagađeniji grad na svijetu!”.
Poseban problem nastaje od novembra do marta, u jeku grijne sezone, jer se još umnogome koriste čvrsta goriva. Ugljična neutralnost ključna je za opstanak planete. Građani Sarajeva guše se pet do šest mjeseci godišnje usljed aerozagađenosti.
“Ljudi naravno lože sve i svašta kako bi preživjeli ova teška vremena, to je donekle razumljivo, ali ipak moraju se više involvirati i ove malo više instance vlasti kako bi dale neko rješenje koje bi ponudilo neke alternativnije resurse za ogrijev, kojima bi se smanjilo zagađenje zraka u zimskim mjesecima. Faktički, mi razmišljamo o tom problemu od novembra do marta i onda ga pospremimo ‘ispod tepiha’ do iduće grijne sezone kada ga ponovo izvučemo”, pojašnjava magistar nauka primjenjene meteorologije i klimatologije Nedim Sladić za Res Publicu.
Geografski položaj i urbana gradnja
Geografski položaj Sarajeva također doprinosi aerozagađenju. Naime, Sarajevo se prostire u sarajevskoj kotlini koja se pruža od istoka prema zapadu i završava u srajevskom polju. Prosječna nadmorska visina je 500 metara, dok vrhovi okolnih planina prelaze i 2.000 metara nadmorske visine. Često je glavni grad Bosne i Hercegovine visoko na ljestvici aerozagađenja i tokom ljetnih mjeseci, ali ona u tom periodu nije vidljiva. To nikako ne znači da ne stvara zdravstvene probleme građanima, ali i mnogobrojnim turistima. Pod ruku sa geografskim položajem, urbana gradnja jedan je od glavnih “zagađivača” zraka u Sarajevu.
Stanovnici sarajevskog naselja Marijin Dvor u Općini Centar krajem maja organizovali su proteste izrazivši nezadovoljstvo regulacionim planom i planiranom gradnjom novih nebodera od čak 20 spratova. Danas su se ponovo obratili aktuelnom načelniku Općine. Traže više zelenila, igrališta, kulturnih i rekreativnih sadržaja, a ne više betona, što je, kako kažu, načelnik u kampanji pred izbore prije četiri godine i obećao.
Nedim Sladić napominje da statistike iz istraživačkih studija vjetrenih koridora, uz objekte visoke gradnje koji blokiraju postojeće vjetrene koridore, utiču na veoma visoke nivoe aerozagađenosti na području glavnog grada Bosne i Hercegovine, a kao dodatni problem navodi nedostatak širine usljed geografskog položaja – glavni grad Bosne i Hercegovine je “spljošten” u kotlini, što ga čini podložnim aerozagađenju.
Pretrpani saobraćaj
Kada je riječ o saobraćaju, Sladić tvrdi da studije pokazuju da je glavni grad infrastrukturno kapacitiran za 70 do 80 hiljada automobile, a da u Sarajevu trenutno ima preko 140 hiljada automobila, što je duplo više od predviđenih kapaciteta. Podrškom Evropske banke za obnovu i razvoj i Evropske investicijske banke napravljeni su značajni pomaci u javnom gradskom saobraćaju, sve s ciljem smanjenja korištenja vlastitih automobila, što bi u konačnici smanjilo i aerozagađenost.
Nakon rekonstrukcije tramvajske pruge kupljeni su novi tramvaji i trolejbusi, a započela je i izgradnja nove pruge u dijelovima Sarajeva koji je dosad nisu imali. Car sharing (oblik kratkoročnog najma automobila u urbanim sredinama koji podrazumijeva korištenje vozila uz potpunu samostalnost i komociju upravljanja) odnedavno je dostupan u Sarajevu, sve s ciljem doprinosa zdravijem okolišu. Očekivanja su da će ovakvi projekti smanjiti emisiju ugljendioksida za 80.000 tona, jer su vozila javnog prijevoza na električni pogon i ne emituju štetne plinove.
Izvor: freepik.com
S obzirom na činjenicu da veći dio električne energije u BiH, potrebne i za punjenje baterija na električnim automobilima i sredstvima javnog prijevoza, proizvode termoelektrane koristeći ugalj, smanjenje emisije ugljendioksida bilo bi i veće kada bi BiH provela proces dekarbonizacije u punom smislu, te proizvodnju električne energije preusmjerila na održive izvore energije.
Jedno od ključnih rješenja su zelene fasade
Urbanizacija Sarajeva je neminovna, s obzirom na potrebe i prirodno kretanje stanovništva. U tom kontekstu, važno je voditi računa da svaka nova građevina podrazumijeva i novu zelenu površinu, kako bi bio postignut balans betona i zelenila. Nedim Sladić poručuje da zelene fasade postaju prilično efektivne u mnogim gradovima regije, navodeći da se npr. u Tirani već počinju primjenjivati.
“Zelene fasade dovode do toga da opet imamo određenu dozu zelenila. U Sarajevu ima jako malo zelenih površina. Mi sada zapravo sve više uviđamo koliko je urbanizacija uzela maha. Trebamo voditi računa da imamo što više zelenih površina u gradu, s obzirom na to da one zapravo utiču na to da smanjuju utjecaj takozvanog ‘urbanog toplotnog ostrva’. Faktički, zbog velike količine betona, upravo bi ti zeleni gradovi bili dobro rješenje, jer donose dozu svježine, svježiji zrak koji je naravno puno prijatniji, pogotovo u ljetnim mjesecima kada su velike vrućine. Naravno i mehanizam tih zelenih fasada sa vodom koja može ići u cirkularnom smjeru, dakle da se održavaju te zelene fasade kroz vodu koja teče, ali da se ostatak vode može reciklirati, odnosno da se može ponovo upotrijebiti”, pojašnjava Sladić.
Napominje da je u cirkularnom sistemu održavanja zelenih fasada jako važno pronaći neki sistem koji će doprinijeti tome da u konačnici nećemo imati ništa bačeno, jer je voda bitan resurs i u cilju nam je da tu vodu možemo upotrijebiti ponovo u neke druge svrhe. Zelene fasade su jedno od rješenja koje bi smanjilo aerozagađenost, ali su jako važne i u kontekstu vremenskih prilika u ovo vrijeme klimatskih promjena.
“Ukoliko govorimo sa aspekta urbanih poplava, naravno da što više zelenila i što manje betona dovodi do toga da imamo manje rizike od bujičnih poplava. Neminovno će se one desiti u većem intenzitetu, prije ili kasnije u budućnosti. Tako da, koliko god možemo smanjiti rizik, te definitivno krenuti od gradnje takozvanih ‘gradova sunđera’ koji će upijati svu tu vodu.”, upozorava Sladić.
Gradove učiniti podnošljivim za život i primamljivim za turiste
Da bismo spriječili da gradovi postanu nepodnošljivi za život, pogotovo u ljetnim mjesecima, potrebno je, dakle, nekoliko planskih promjena. Zelene fasade doprinijele bi tome da imamo određenu dozu svježine. Cirkularni tok vode održavao bi život ovih fasada, a voda iz cirkularnog toka bi planski nadalje trebala biti upotrebljavana u neke druge svrhe. Važno je ne bacati resurse. Također, gradovi sunđeri bi služili za manji rizik od urbanih poplava, jer se sa porastom temperature zraka na globalnom nivou povećava rizik od poplava, s obzirom na to da zrak može nositi više vodene pare. Gradnja objekata je neminovna, ali je važno voditi računa da imamo zelena ostrva koja bi nam pomogla da smanjimo utjecaj toplotnih urbanih ostrva. Ljudi širom svijeta sve više cijene eco proizvode, ali i eco gradove.
Turizam kao grana privrede postaje prijemčiviji za sve više zaljubljenika u putovanja na destinacije koje su zapravo zeleni gradovi. Primjer nekoliko najboljih rješenja zelenih gradova diljem svijeta opisan je na jedanom travel blogu kod evropskih susjeda. Građani Sarajeva, ali i turisti koje tokom grijne sezone nerijetko viđamo sa medicinskim maskama na licima, vape za plućima grada – zelenim fasadama.
Sarajevo je pristupanjem programu Evropske unije Net Zero Cities prihvatilo cilj određen ovim programom, a to je da do 2030. bude grad s ugljičnom neutralnošću. Kao potpisnica Sofijske deklaracije, BiH se obavezla da radi na ostvarivanju cilja ugljične neutralnosti do 2050. godine. Pored toga, u svojim revidiranim Utvrđenim doprinosima obavezala se da će smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte za 33,2 posto do 2030. godine i skoro za 66 posto do 2050. godine, sa energetskim sektorom i industrijama sa visokim emisijama ugljika u središtu tranzicije na privredu sa niskim udjelom ugljika.
Jedan od pozitivnih pomaka je projekt „Inkluzivna dekarbonizacija“, koji je prije dvije godine bespovratnim finansijskim sredstvima finansirala Vlada Japana, a provodio Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Naime, 20 malih i srednjih preduzeća iz tri industrije sa visokim emisijama ugljika, električna energija, čelik i cement, dobili su tehničku i bespovratnu finansijsku podršku za dekarbonizaciju poslovanja.
Podrška podrazumijeva ugradnju fotonaponskih elektrana, sistema grijanja i kompresora, toplotnih pumpi, termoizolaciju fasade, zamjene rasvjetnih tijela, te ostalih mjera zelene tehnologije.
U iščekivanju bržih rješenja, treba podsjetiti da bi praćenje globalnih planova ekoloških promjena, spasilo zdravlje građana glavnog grada Bosne i Hercegovine, ali i njegovh brojnih posjetilaca tokom cijele godine.
Tekst je nastao u sklopu izdanja “Priča iz regije” kojeg provode Res Publica i Institut za komunikacijske studije, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (PCNEN), Kosova (Sbunker), Srbije (Autonomija), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba), i Albaniji (Exit News), u okviru projekta "Korišćenje novinarstva zasnovanog na činjenicama za podizanje svesti i suprotstavljanje dezinformacijama u medijskom prostoru" uz podršku Britanske ambasade u Skoplju.Ovo izdanje Priča iz regije također je napravljeno u partnerstvu između ICS-a i projekta UPSURGE, finansiran u okviru programa Horizon 2020. Europske unije prema ugovoru br. 101003818.
Napomena: Stavovi i mišljenja izraženi u ovom članku su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Instituta za komunikacijske studije ili donatora.
