d-r Vuk Vucetic
Iako bi se moglo zaključiti da youtuberi mogu biti vjesnici nekih pozitivnih promjena u društvu, čini se ipak da je to samo na površini. Youtuberi će svoje postojanje vezati za komercijalne interese i nastaviće da kreiraju sadržaje koje će moći naplatiti. Na kraju krajeva youtuberi su samo izdanak vladajućih kapitalističkih tokova.
U eri interneta, mladi ljudi sve više vremena provode na različitim online društvenim platformama. Najpopularnije društvene platforme među mladima su svakako facebook, instagram, i naravno youtube. U svojim počecima youtube je bio zamišljen kao platforma koja svima treba da omogući besplatno postavljanje i šerovanje različitih video sadržaja. Zapravo pojava Youtoube je najavila epohu u kojoj su korisnici u centru pažnje, koji mogu ne samo da konzumiraju sadržaje, već i da ih sami kreiraju i objavljuju. Nakon 15. godina postojanja Youtube-a, stvari su se dramatično izmjenile. Youtube više nije prostor koji služi korisnicima da se kreativno izraze, već je to postala komercijalna platforma za proizvodnju novca koju koriste ne samo pojedinci već i korporacije. Profesorica Jose Van Dijck objašnjava da se youtube zapravo pretvorio u mediji „koji je sada važan čvor evoluirajućeg ekosistema medijskih konglomerata kojim dominira Google“.
Novo digitalno okruženje u kojem dominiraju Google (u čijem je vlasništvu Youtube), i ostali digitalni giganti (Apple, Amazon, Microsoft i Facebook) proizveo je nove idole mladih digitalnih urođenika. U pitanju su svakako Youtuberi. Youtuberi su uglavnom milenijalci koje svakodnevno snimaju i objavljuju (zanimljive) video klipove na youtube-u, i koji uživaju ogromnu popularnost među mlađom populacijom.
Današnji youtuberi svoju popularnost mogu, između ostalog, zahvaliti tome što su, za razliku od drugih mega popularnih (filmskih, muzičkih, sportskih) zvijezda, mnogo dostupniji svojim fanovima. Osim toga, Youtuberi govore jezikom mladih, razumiju njihove navike i potrebe, i generalno se ponašaju u skladu sa vrijednostima i životnim stilovima mladih. Drugim riječima youtuberi su jedni od njih, djeca iz komšiluka. Oni koriste sve prednosti platforme kako bi prije svega zaradili novac i postali popularni i prepoznatljivi, što je zapravo njihov osnovni cilj. U tom smislu svi „profesionalni“ youtuberi imaju vrlo skupu produkcijsku opremu. Vode računa da njihovi video klipovi budu atraktivni, obogaćeni različitim vizuelnim efektima, detaljima i specifičnom muzičkom podlogom koja daje određenu dinamiku i smisao.
Od gejmera do fitnes instruktora – svi su youtuberi
U posljednjih nekoliko godina počinje ekspanzija youtubera koji plasiraju raznovrsne sadržaje, što može poslužiti i kao kriterij za njihovu klasifikaciju.
Prije svih, čini se da najrasprostranjeniju grupu čine „gejmeri“, odnosno youtuberi koji svoje sadržaje posvećuju igranju i komentarisanju video igrica. Video igrice su vrlo popularne među djecom i omladinom, tako da gledanjem ovih sadržaja zapravo mogu unaprijediti svoje vještine u igranju. Takođe, mogu se povezati sa drugom djecom. Čini se da je igranje igrica zapravo najlakši način da se privuče što veća publika. Naime, gejmeri ne moraju da budu posebno kreativni kako bi osmislili originalan video sadržaj (kao drugi youtuberi koji nisu gejmeri), jer je on već serviran. Njima ostaje samo da što zanimljivije komentarišu i da budu uspješni u igranju igrica. Gejmeri koriste specifičan jezik mladih, ali i jezik ulice koji nerijetko uključuje i psovke. Psovke zapravo predstavljaju jedno od glavnih obilježja „gejmerske kulture“, pa prema tome taj vokabular ne treba miješati sa recimo nevaspitanjem i nekulturom ili nastojanjem da se nekoga uvrijedi ili povrijedi. Psovanje i korištenje vulgarnih riječi u tom svijetu ima potpuno drugačiju ulogu. Psovkama se zapravo prevazilaze barijere na relaciji gejmer/youtuber – publika, i ostvaruje se svojevrsna intimizacija. U tom kontekstu, psovke su svojevrsni katalizator kojim se ubrzava zbližavanje među učesnicima, omogućava neposrednost u komunikaciji i ruši određena distanca među nepoznatim akterima u komunikaciji. Takođe, može se primjetiti da su svjetski popularni youtuberi, kao što je Felix Kjellberg, poznatiji kao PewDiePei (najpopularniji youtuber koji ima 102 miliona pratilaca), zapravo i započeli svoje karijere kao gejmeri.
Iako su gejmeri najrasprostranjeniji, ipak najpopularniju grupu youtubera čine oni koje koji kreiraju komične i zabavne sadržaje. U ovu kategoriju mogu se uvrstiti i oni koji objavljuju „content“ (youtuberski izraz za sadržaj) koji se karakterišu kao „prank“ ili „challenge“. Drugim riječima ovi youtouberi su se specijalizovali za različite oblike „nestašluka“ i „avantura“, ali takođe nerijetko kreiraju sadržaje koji predstavljaju različite oblika izazova (challenge) za publiku koja se u trenutku snimanja video sadržaja zatekne na ulici ili sl. Ovakvi sadržaji često imaju za cilj da šokiraju publiku, i obiluju uglavnom jeftinim humorom i provokacijama. Nerijetko su ovi youtuberi spremni da sami urade različite neobične poduhvate kao što je jedenje neobične hrane, kupanje u hladnoj vodi i sl. Ovim youtuberima nije strano ni objavljivanje muzičkih video spotova, kako bi skrenuli pažnju na sebe.
Takođe, među popularnijim youtuberima su oni koji se bave nekim od sljedećih tema: kuvanje, šminkanje, moda, fitnes i fizički izgled, “uradi sam” (do it yourself) i sl. Možemo reći da ovi youtuberi zauzimaju važno mjesto na sceni, iako su značajno manje popularni u odnosu na recimo gejmere ili zabavljače.
Za šaku lajkova i sabskrajbera
Kada je u pitanju komercijalni uspjeh youtuberi to uglavnom baziraju na pregledima i sponzorstvima. Logika je vrlo jednostavna. Veći broj folovera (subscriber-a), odnosno veći broj lajkova, pregleda i podjela (share-ova) donose i veću popularnost youtuberu. Popularnost privlači sponzore koji plaćaju youtuberima da reklamiraju njihove proizvode na razne načine. Reklamiranje može biti direktno, odnosno da recimo neki youtouber pije neko popularno piće (recimo coca colu), ili da nosi određenu markiranu garderobu, koristi poznatu marku telefona, kamere i sl. Takođe youtuberi mogu indirektno reklamirati turističke destinacije, restorane, klubove, hranu, sportsku opremu itd. tako što se „sasvim slučajno“ nešto od navedenog nađe u njihovim objavama. Praktično, može se reći da su youtuberi postali pokretne reklamne platforme, pri čemu nerijetko se zna desiti da sadržaj koji emituju samo služi kao povod za reklamiranje nekog proizvoda, ideje i sl. Recimo, youtuberi koji snimaju klipove sa hranom, ili oni koji se bave fitnesom, zapravo kreiraju sadržaje kako bi mogli promovisati neku najnoviju kolekciju sportske opreme ili posuđe neke kompanije i sl.
Najplaćeniji youtuber prema ocjeni Forbesa ja dječak Ryan Kaji koji je u periodu od juna 2018 do juna 2019. godine preko youtube-a zaradio 26 miliona dolara. U pitanju je osmogodišnji dječak koji je (uz pomoć svojih roditelja) počeo da objavljuje video sadržaje kada je imao svega tri godine. Tada su sadržaji bili vezani usko za plaćenu promociju i određene recenzije/analize igračaka. Danas je ovaj dječak praktično kompanija za sebe, s obzirom da je razvio sopstvenu liniju igračaka, odjeće, i sl. Takođe ima svoj šou „Ryan's World“ (Rajanov svijet) koji se emituje na Nikelodeon-u.
Izvor: mia.mk
Balkanska youtube scena
Nerijetko se u javnoj sferi može čuti da je balkanska youtube scena jedna od „najjačih“ u evropi pa i u svijetu. Ovdje ćemo ukratko predstaviti najpopularnije i najvažnije predstavnike balkanske youtube scene. Youtuberi iz Srbije su definitivno najpopularniji na Balkanu. Među njima najpopularniji su „Mudja“ (Stefan Vuksanović) (1,61 milion pratilaca), za kojeg se smatra da je „otac“ srpske youtube scene. On je među prvima kreirao nalog i počeo da snima sadržaje koji se fokusiraju na video igrice. Takođe ponekad objavljuje neke recenzije novih tehnoloških gadžeta, kao i porodične trenutke (proslava nove godine, razmjena novogodišnjih poklona i sl). Ipak glavni fokus je na video igricama po čemu je najpoznatiji.
Iako ima nešto manje folovera nego „Mudja“, „Baka Prase“ (Bogdan Ilić) (1,55 milion folovera) je, slobodno možemo reći, najpopularniji i najbogatiji youtuber Balkana. Još 2011. godine je započeo svoju youtube karijeru i to kao gejmer, a danas objavljuje različite vrste sadržaja: zabavni skečevi, izazovi, prankovi, disstrack-ove (popularno komentarisanje tuđih video klipova i pjesmama), pa čak i sopstvene muzičke video spotove. Njegova muzika se žanrovski uklapa u savremeni muzički mainstream koji je kombinacija hip hopa i trepa, što je svakako popularno među omladinom. Kao i kod „Mudje“, nerijetko se u video sadržajima pojavljuju članovi njegove porodice, što može biti zanimljivo i stvoriti neki osjećaj povezanosti i povjerenja. Nerijetko je ovaj youtuber kritikovan zbog upotrebe vulgarnih riječi i psovki u svojim klipovima, ali kako sam kaže, ne želi da se koriguje s obzirom da to onda ne bi bio on. Smatra da ga publika upravo voli onakvog kakav je, a rječnik koji koristi je sastavni dio toga. „Baka Prase“ ima još jedan kanal „Baka Sepra“ koji je namjenjen isključivo igranju video igrica. S obzirom na raznovrsnost sadržaja koje objavljuje i koji privlače veliku pažnju, on je praktično lider i trendsetter youtoube scene. Praktično u svakom klipu on obavještava svoju publiku da kupe majice i dukseve sa njegovom mantrom „šaimse“, čime ostvaruje dodatnu zaradu, ali i promoviše određeni modni stil.
U Bosni i Hercegovini prema popularnosti se ističu „Omčo“ (Omer Nadarević) i „Meca“ (Amel Družanović) u kontekstu youtubera zabavljača. „Omčo“ ima 1,2 miliona folovera dok „Meca“ ima preko 650 hiljada. I jedan i drugi se svrstavaju u red zabavljača, odnosno youtuber-a koji objavljuju skečeve koji imaju za cilj da nasmiju i zabave publiku. „Omčo“ u svojim klipovima nastoji da se našali na račun bosanaca. Na smiješan, a ponekad i biziran način želi da objasni kako se bosanci ponašaju u određenim situacijama (nazivi nekih klipova: „Bosanac odlazi u Njemačku“, „Bosanska seljačina na motoru“, „Bosanski krkani na bazenu“). „Omčo“ i „Meca“ se nerijetko pojavljuju zajedno u video skečevima. Inače „Mecini“ skečevi su umjereniji i bave se dosta raznovrsnijim temama u odnosu na „Omču“. Među najpopularnijim gejmerima u BIH su „Imperator FX“ (Nermin Rapkić) i „Cerix“ (Adnan Cerić) koji objavljuju sadržaje koji se uglavnom tiču video igrica. Iz BiH treba još spomenuti youtubere „Zagu & Filipa“ koji objavljuju različite sadržaje koji su u najvećoj mjeri namjenjeni djeci. Oni, za razliku od nekih drugih youtuber-a koriste pristojan jezik. Pokrenuli su kanal 2016. godine i do sada imaju 625 hiljada folovera. U Hrvatskoj je najpopularniji youtuber „Doctor DS“, odnosno „uradi sam“ kanal koji ima 954 hiljade folovera. Sa druge strane najpopularniji hrvatski gejmeri su „KingsOfFailShow“ (951 hiljada pratilaca) i „Bloodmaster“ (886 hiljada folovera). Ipak iako možda nije najpopularniji svakako da je„agadmator“ (Antonio Radić) najzanimljiviji youtuber iz Hrvatske. „Agadmator“ je gejmer koji svoju popularnost osvaja tako što komentariše ni manje ni više nego šahovske partije. Ovo je inače prvi šahista youtuber na svijetu koji ima više od 500 hiljada folovera. U Crnoj Gori, postoji niz youtoubera kao što su „adnanbro“ (601 hiljada pratilaca), „idzo“ (325 hiljada), „bengo“ (267 hiljada) koji su takoreći klasični gejmeri, koji svakodnevno objavljuju sadržaje koji se tiču video igrica. Konačno u Makedoniji se izdvaja „GP“ (196 hiljada pratilaca), koji objavljuje raznorodne sadržaje, od video igrica do muzičkih video spotova.
Čini se da su balkanski youtuberi definitivno preuzeli ulogu idola mladih. Na njihove nastupe (Balkantubefest) se odlazi, na njihove nove objave se čeka sa nestrpljenjem. Iako su vrlo popularni, domaći youtuberi se ne mogu pohvaliti posebnom originalnošću i inventivnošću, jer uglavnom kopiraju već provjerene forme i sadržaje koje objavljuju popularnije kolege iz Zapadnih zemalja, pa se može reći da se uglavnom kreću utabanim stazama „globalnog sela“. Ipak, pozitivno je što se u posljednje vrijeme youtuberi pojavljuju ulozi promotora ili amabasadora različitih nevladinih i međunarodnih organizacija. Oni mogu lakše da skrenu pažnju na određene probleme koji postoje, a sa kojim se mladi suočavaju (nasilje, govor mržnje, zaštita podataka na internetu i sl). nego kampanje koje se organizuju. Unicef iz Bosne i Hercegovine je u okviru kampanje „slušajdijete“ 2019. godine angažovao poznate bh. youtubere Cerixa i Bracu Gajića kako bi promovisali dječija prava i lakše doprli do djece. Preko objava i story-a na instagram profilu UNICEF-a BiH i preko svojih profila Braco i CeriX pozvali su svoje fanove da njima i UNICEF-u postave sva pitanja koja ih zanimaju i tiču se prava djece. Za manje od dva sata postavljeno je više od 100 pitanja, a Braco i Cerix su odgovarali kroz više javljanja uživo.
Iako bi se iz ovog primjera moglo zaključiti da youtuberi mogu biti vjesnici nekih pozitivnih promjena u društvu, čini se ipak da je to samo na površini. Njihova odgovornost bi trebala biti velika, jer su postali heroji mladih, ali to ne znači da će novomedijski heroji „spasiti svijet“. Youtuberi će svoje postojanje vezati za komercijalne interese i nastaviće da kreiraju sadržaje koje će moći naplatiti. Na kraju krajeva youtuberi su samo izdanak vladajućih kapitalističkih tokova.
Molimo Vas pročitajte pravila o komentiranje ili preuzimanje.
Napomena: Mišljenja i stavovi u ovom članku su od autora i ne odražavaju stavove Instituta za komunikaciske studije ili donatora.
