Riječi kao što su „posvećenost“, „saradnja“ i „strateški prioritet“ se pojavljuju na svakoj konferenciji za novinare, izjavi i javnom sastanku u vezi sa Albanijom i EU, a ljudi su umorni od toga da to čuju.
Albanija je podnijela zahtjev za članstvo u EU u aprilu 2009. i dobila status kandidata do juna 2014. Tada su, nakon onoga što mnogi Albanci doživljavaju kao nepotrebno dugo čekanje, pregovori bili otvoreni u ljeto 2022. godine.
Nekoliko godina, pristup Albaniji je bio sputan nedostacima u vladavini prava, slobodi medija, korupciji i organizovanom kriminalu. Ali onda, kada se procijenilo da ima nekog napretka, barem na papiru, njeno pristupanje je zaustavljeno geopolitičkim raskolom između susjeda.
Put ove zemlje u EU bio je spojen s putom Sjeverne Makedonije. Dok je Skoplje ispunilo kriterijume ranije nego Tirana, spor sa Bugarskom oko jezika, istorije i kulture doveo je do toga da je Sofija stavila veto na napredak Sjeverne Makedonije. To je značilo da je put Albanije u suštini držan kao talac dvije godine sve dok se spor nije mogao riješiti u ljeto 2022.
Tokom ovih godina u čekaonici EU počele su da se pojavljuju pukotine u povjerenju javnosti.
Za EU, a ne za EZ
Albanija je dugo bila zemlja koja je najviše pro-EU u regionu. Anketa koju je sproveo Euronews Albania u decembru 2022. godine pokazala je da je 95,9% Albanaca proevropski orijentisano, a slična brojka smatra da je članstvo veoma važno.
Ali brojke su manje kada je riječ o povjerenju u EU i njene institucije. Poverenje Albanaca u EU palo je za četiri procentna poena u 2021. godini, sa 75% u 2020. godini, prema anketi poverenja u upravu koju je sproveo Institut za demokratiju i medijaciju. Sa 71% povjerenja u EU, rangirana je ispod NATO-a (73,2%) i UN-a (71,4%).
Još jedna bolna tačka za EU je reforma pravosuđa i proces vetinga/provjere koje podržavaju Brisel i SAD. Istraživanje je pokazalo da samo 35% misli da se provodi ispravno, a 57% kaže da će pozitivno uticati na zemlju. Dok se brojke povećavaju za 6 odnosno 4 procentna poena, odnosno između 2020. i 2021. godine, brojke su daleko od impresivnih.
“Karma je kučka”
Nezadovoljstvo u EU također su podstaknuli frustrirani komentari albanskog premijera Edija Rame.
U junu 2022. godine, prije nego što je proces članstva službeno otvoren, izrazio je "duboko žaljenje" za EU, nazvao je duh proširenja "pokvarenim" i dodao: "Vi ste nered, momci, vi ste veliki nered i vi ste sramota, i mislim da je sramota da jedna država NATO-a otme dvije druge NATO zemlje, dok je u dvorištu Evrope vrući rat i naravno, nije dobro vidjeti da 26 drugih zemalja mirno sjedi u strašnoj demonstraciji nemoći", o sporu između Bugarske i Sjeverne Makedonije
Kada je skandal 'Katargejt' potresao Evropski parlament krajem 2022. godine, Rama je još jednom, ne ometajući svoje riječi, rekao "karma je kučka" i optužio ih da drže druge zemlje prema višim standardima nego što ih drže sami.
“Više od polovine zemalja EU više ne bi moglo ući u EU”, rekao je Rama. “Ne govorim o bivšim komunistima. Govorim i o osnivačima, vjerujte mi.”
U intervju sa mnom u decembru 2022. rekao je da pristupanje EU nije nešto što se može prevariti, optužujući Grčku da je to učinila kada se pridružila bloku 1981. godine.
Izvor: freepik.com
Andi Hodža, predavač prava na Univerzitetskom koledžu u Londonu i stručnjak za evropske integracije, također smatra da je to uticalo na pad povjerenja.
„EU propovijeda i savjetuje nešto drugačije Zapadnom Balkanu, a ne slijedi njen savjet. Na primjer, on s pravom poziva na borbu protiv korupcije i transparentnije institucije zapadnog Balkana, ali u isto vrijeme, nekoliko zvaničnika EU sudjeluje i uhvaćeno je na djelu korupcije, što se vidi u skandalu 'Katargejt', rekao je on.
„Tako građani Zapadnog Balkana vjeruju da se neke institucije EU ponašaju slično onima na Balkanu, koje su se nekada smatrale zlatnim standardima.
U vezi sa pitanjem koje sam postavio na svojim društvenim mrežama, jedan korisnik mi je rekao: "Nadam se da se nikada neće pridružiti, jer ovakva kakva je EU danas, to ne bi bio napredak."
Vrući vazduh
Ali nije samo politička retorika ono što dovodi do razočaranja javnosti. Jezik koji koriste zvaničnici EU uzima svoj danak na strpljenje ljudi.
2022. godine, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel je tvitovao: „Zapadni Balkan je strateški prioritet za EU. Potpuno smo posvećeni evropskoj perspektivi regiona. Pozdravljamo fokus vaše vlade na provođenju reformi i rješavanju pitanja poput vladavine prava, reformi pravosuđa i borbe protiv korupcije.”
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen također ima izvrstan repertoar sličnih izjava.
“…trajna saradnja između Albanije i Evropske unije, i naše zajedničke budućnosti. Videli smo budućnost. Videli smo decu, mladiće i devojčice. I dozvolite mi da budem vrlo jasan, budućnost Albanije je u Evropskoj uniji. Mi smo prijatelji i partneri.”
Riječi kao što su „posvećenost“, „saradnja“ i „strateški prioritet“ se pojavljuju na svakoj konferenciji za novinare, izjavi i javnom sastanku u vezi sa Albanijom i EU, a ljudi su umorni od toga da to čuju.
Hodža je rekao da su "ljudi već duže vreme izgubili veru u takve izjave, jer je 'posvećenost' besmislena ako nije praćena konkretnim rokom kada će i kako doći do integracije". Dodaje da više nije dovoljno reći "Albanija "pripada EU" jer je ona dio kulturne i geopolitičke strukture EU itd., nego detaljniji plan kako se integracija može dogoditi".
"Kao rezultat toga, nedostatak jasnog vremenskog okvira za integraciju Albanije i ostatka zapadnog Balkana samo će narušiti povjerenje javnosti u EU i njene institucije", dodao je on.
˝Box ticking˝
Dio stanovništva također tvrdi da je Albanija daleko od ispunjavanja uslova za članstvo i optužuje EU da zanemaruje probleme s vladavinom prava, medijima i korupcijom u korist vlade.
Vincent Van Gerven Oei, izdavač i politički analitičar, rekao je: „Povjerenje u institucije EU propada jer proces članstva po svojoj prirodi jača izvršnu vlast i ako se oni na vlasti percipiraju kao korumpirani, to se u Albaniji odražava na kontinuirano opadanje indeksa korupcije i iz raširene percepcije javnosti o korupciji u vladi. Ako se smatra da Evropska komisija, koja je u svijesti javnosti neodvojiva od Evropske unije, jača upravo ono što je korumpirano, naravno da će povjerenje pasti.”
Dodao je da vjeruje da postoji određena posvećenost integraciji, ali je jasno da EU "nema pojma" da li želi da se širi, niti kako bi mogla izgledati njena budućnost. To je, kako je rekao, dokazano brzim odobravanjem statusa Ukrajine kao zemlje kandidata, načinom na koji "vodi" kosovsko-srpski dijalog i pristupom raspadu Bosne i Hercegovine.
U kombinaciji sa „dvosmislenošću prema albanskoj vladi“ to znači da „osim ako se ne pozabavi ovim pitanjima, oni će nastaviti da gube na kredibilitetu. Ovo je proces koji se odvija u poslednjoj deceniji, nije nešto novo.”
Dimitar Bechev, gostujući naučnik u Carnegie Europe napisao je da je "proces proširenja EU daleko od kredibilnog" otkako je posljednja članica primljena ćak 2013. godine.
Brza, neformalna anketa na mojim nalozima na društvenim mrežama pokazala je da mnogi nisu ubijeđeni da EU čak želi da se Albanija pridruži. “EU čak ne želi da Albanija bude dio njih. Brine samo za Srbiju. Albanija će biti članica EU kada Turska bude predsjedavala EU,” rekao je jedan korisnik.
Drugi je objasnio: „Ljudi su umorni od slušanja praznih reči iz Brisela, dok život u Albaniji postaje sve teži i hiljade ljudi odlaze svake godine“.
Oko 1,4 miliona ljudi napustilo je Albaniju od pada komunizma 1991. godine, pri čemu je 700.000 emigriralo u prošloj godini, a rekordnih 36.000 uglavnom mladih ljudi selilo se samo 2022. godine. Ovaj egzodus se može pripisati mnogim faktorima, ali nedostatak jasne evropske perspektive će također vjerovatno imati utjecaja.
U Albaniji EU ne treba da brine o spoljnom uticaju i dezinformacijama iz Rusije ili drugih zlonamernih aktera, već o politici, strategiji i retorici same izvršne vlasti.
Tekst je nastao u sklopu izdanja “Priča iz regije” kojeg provode Res Publica i Institut za komunikacijske studije, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (PCNEN), Kosova (Sbunker), Srbije (Autonomija), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba), i Albaniji (Exit News), u okviru projekta "Korišćenje novinarstva zasnovanog na činjenicama za podizanje svesti i suprotstavljanje dezinformacijama u medijskom prostoru" uz podršku Britanske ambasade u Skoplju.
Molimo pročitajte pravila pre komentarisanja ili preuzimanja Napomena: Stavovi i mišljenja izraženi u ovom članku su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Instituta za komunikacijske studije ili donatora.
