fbpx

Faktori visoke gledanosti turskih telenovela na Balkanu

Ramadan Čipuri

Medija

08.02.19

Прегледи

МК   ALB

prof. d-r Ramadan Čipuri

Ramadan Cipuri 200x250Bez obzira što u nekim zemljama nisu u navišoj tački gledanosti, turske telenovele, ipak produžavaju sa svojim uspehom ne samo u Turskoj, nego i u mnogim zemljama sveta. Zemlje Zapadnog Balkana su države u kojima ove telenovele se prate više nego u bilo kojoj drugoj zemlji. Polazeći od ovog fakta, postavljamo pitanje koje su glavne karakteristike turskih telenovela, koje određuju visoki nivo njihove gledanosti?

Prema anketi koju je u leto 2015 godine sproveo albanski istraživač Alban Tartari sa 1058 građana iz Albanije, Makedonije, Kosova i Crne Gore, ispostavilo se 68 posto od njih veoma često slede turske telenovele. Ova činjenica je naterala televiziske operatore da emituju ove telenovele u najvažnijim večernjim terminima, zamenjujući mnoge programe koje su ranije bili emitovani u takozvanom prime time. Intervjuisan u vezi ove teme, Albert Dumani, Direktor programisanja u TV Klan, jedna od najvećih televizija u Albaniji, navodi da se određivanje dnevnog i nedeljnog programisanja pravi prema istraživanjima tržišta, pa se tako najgledaniji programi stavljaju u prime-time, što podrazumeva da je prodaja reklamnog prostora za vreme emitovanja ovih telenovela veoma profitabilna.  

Preko jednog monitoringa koji je realizovan četiri nedelje redom u okviru projekta naslovljenog „Strategije programisanja i izazovi televiziskog emitovanja u Albaniji“, implementiranog u leto 2018 godine od Sektora novinarstva i komunikacija na Univerzitetu u Tirani, u slučaju TV Klan, emitovanje telenovela zauzima 28 posto prostora emitovanja, koja je najveća upoređeno sa drugim kategorijama programa. Istovremeno, reklamni prostori u ovim serijama su najskupi, a sama cena jedne serije koja traje 40-50 minuta varira od 800 do 1200 eura.

Interesantan ostaje fakt da ove telenovele imaju veoma malo ili nimalo prostora u razvijenim zapadnim zemljama. Postoji jedan zajednički pristup svih istraživača iz različnih zemalja koji se odnosi na uspeh koji su ove produkcije imale u zemlji i van nje: teme i subjekti (priče) koje su tretirane u njima predstavljaju život većeg dela društva u zemlji porekla i u zemljama u kojima se emituju. Veliki interes koji je pokazan prema njima, rađao upravo zbog fakta da su ljudi preko likova nalazili zajedničke tačke sa njihovom prošlošću.

Posebne karakteristike koje utiču na privlačenje publike

Zajedničke istoriske tačke između Turske i država u kojima se emituju turske telenovele:  Intrevjuisan u okviru ove  teme, Irfan Arik, istraživač iz Kirgistana, koji je istraživao karakteristike turskih telenovela u okviru njegove doktorske disertacije, tvrdi da  su ove produkcije naišle na veliki interes u onim državama koje imaju zajedničku historiju i kulturu sa Turskom. Ovo zapažamo u državama našega regiona, koje imaju socijalni i historijsku sličnost sa turskom kulturom, što zavisi i od zajedničke prošlosti sa Turskom iz vremena vladanja Osmanlijskog carstva.

Scenariji koji se zasnivaju na pop-kulturi: Ukoliko analiziramo priče i scenarija turskih telenovela, vidi se da između njih postoji veliki broj sličnosti. Unutar njih se nalazi ponavljanje tema i formata koje nalaze najveću gledanost u publici. Za turskog istraživača Ekmel Gečer, važnost koja se pridaje porodici u turskim telenovelama je veoma značajan faktor koji povećava interes publike prema ovim serijama. Prema njegovi  rečima, čak i iza negativnih likova u jednoj telenoveli, stoji dobronamerna porodica koja ih neprestano poddržava.

Drama kao karakteristična osobina turskih telenovela: Većina turskih telenovela kao karakteristiku ima dramu koja se odvija unutar malih grupa, kao što je porodica, radni ambient i tako dalje. Ova forma realizacije izgleda da je jedna  od suštinskih razlika između njih i zapadnih telenovela.  Kao što tvrdi albanski istraživač Alban Tartari, u ovim telenovelama zlo se osuđuje, ali sa druge strane i dobro ne pobeđuje. Ovaj trend „nesrećnog kraja“ pravi razliku između turskih  i lationo-američkih ili američkih serija. ‘Happy end’ nedostaje takoreći u svim turskim serijama tako da one su realističnije.

Romantični elementi: U takoreći svim turskim telenovelama, bilo da su u vezi sa savremenom historijom, bilo da su povezane sa istorijom turskog Osmanlijskog carstva, može se uočiti prisutnost visokog nivoa romantizma. Mostovi komunikacija, postavljeni preko duševnih veza, žrtve koje se prave zbog ljubavi, platonske ljubavi, ali i nedostatatka ravnoteže između odluka zasnivanih na osjećajima i onog što izvire od mentalnog racionalizma, čini se da su karakteristike zemalja Istoka, koje karakterišu  sadržaj ovih telenovela.

Teknike realizacije: Nivo romantizma zasniva se i na nekoliko tehnika koje su upotrebljene u realizaciji ovih telenovela. Nekoliko njihovih glavnih karakteristika su  kao što je navedeno u produžetku.

Neprestani pogled likova jedan prema drugome. Ova je značajna karakteristika ovih telenovela, gde likovi uglavnom jedan sa drugim komuniciraju preko neverbalnog jezika. Oni gledaju jedan u drugog, potsećaju se na određene momente, ili se navraćaju na prethodne scene. U ovim scenama nedostaje akcija i istovremeno se ostavlja veoma mnogo prostora za romantične elemente.

Emocionalne reakcije umesto dijaloga. Čak i najmanji problemi mogu da se razreše preko kratkog dijaloga, ali u turskim telenovelama oni su pridruženi sa emocionalnim reakcijama likova,  koji dostižu do ekstrema.

“Problemi celog sveta ” su teret cele jedne porodice. Karakteristika ovih scenarija je da obuhvaćaju celu porodicu koja je u centru pažnje velikog broja problema koji nikako ne prestaju. Kod istog lika možete naći probleme sa partnerom, sa porodicom, sa poslom ili sa zdravljem.

Zbog veće gledanosti, likovi nikad se ne ujedinuju i istina se nikad ne otkriva. Prevelika upotreba ovih metoda, pravi da ove telenovele postaju dosadne za kritičko oko istraživača.

Pažljiv izbor glumaca: Interesantan je fakt da je većina ovih glumaca nemaju  posebnu edukaciju za kinematografiju, a u serijama su našli mesto za sebe zahvaljujući njihovom angažovanju u industriji reklama, raznim konkursima lepote i t.d. Posle početka realizacije ovih telenovela   glumci koji učestvuju u njima, u publici se spominju više zbog njihove fizičke pojave nego zbog njihovog profesionalnog angazhmana. Istovremeno, treba naglasiti da plate glumaca variraju od 20 do 30 posto celosnog budžeta jedne telenovele.

Politizacija turskih telenovela: Dinamika unutrašnjeg političkog razvoja u Turskoj se reflektuje i u pričama koje se tretiraju u industriji kinematografske proizvodnje. Period posle ’90 godina, se karakteriše i u predaji hegemonije od kemalističkih elita u rukama konzervativne partije za pravdu i razvitak (AKP), koja je sledila političku agendu regulacije sadržine medija. Turska istražiteljka Kumru Berfin Emre Çetin ceni da postoje četiri trenda turskih televiziskih drama: 1.Tretiranje historija koje su u vezi sa aktuelnim momentom Turske; 2.Razrešenje problema koji su ranije postojali; 3.Odnos prema neo-otomanizmu; 4.Posvećenost i odnos prema islamskoj religiji. Ove tendencije su uglavnom u skladu sa posebnim političkim agendama ili projektima.

Gledanost turskih telenovela u budućnosti

Kao zaključak, možemo reći da su zemlje Zapadnog Ballkana, iako se više streme prema zapadnoj kulturi, ipak one pokazuju veoma tesne veze sa turskom kulturom i tradicijom, nešto što utiče na visoku gledanost turskih telenovela.

Drugo, polazeći od gorenavedenih karakteristika, turske telenovele su tražene od publike s obzirom da su veoma lake za razumevanje, što nije slučaj sa zapadnim produkcijama. U turskim serijama nedostaje akcija i preovlađuje romantizam, intriga i drama.

Treće, u momentu kada industrija kinematografske produkcije u regionu je u ekonomskim poteškoćama i ne može da ponudi originalne domaće produkcije, i s obzirom da jedna turska serija košta veoma jeftino i da je prosleđena sa velikim brojem reklama koje koštaju dosta skupo, prisutnost turskih telenovela na našim ekranima trajaće još dosta dugo.

Primedba: Mišljenja ili stajališta ovog napisa su od autora i ne reflektuju pozicije Instituta za komunikaciju niti donatora.

Ramadan Čipuri

Ramadan Čipuri je profesor na Katedri za novinarstvo i komunikacije na Univerzitetu u Tirani, u Albaniji. Njegove studije usredotočene su na problematiku medijske etike i napisao je dve knjige. Karijeru akademskog osoblja razvija od 2008 godine na nekoliko univerziteta u Albaniji. Pre toga je osam godina radio kao novinar nekih nacionalnih i stranih medija. Studije novinarstva završio je 2004 godine na Univerzitetu u Istanbulu u Turskoj.