fbpx

U EU „Umor od proširenja“, u Makedoniji umor od praznih EU obećanja

Sveto Toevski

Politika

03.03.21

Прегледи

Sveto Toevski

Sveto Toevski 400x500„Otpor prema proširenju" raste u EU, a u Makedoniji raste broj građana koji smatraju da se EU, umesto da stvara fer uslove za nova proširenja, udaljava od kandidata za pridruživanje evropskoj porodici. Kako dalje?

Pristupanje novih država članica Evropskoj uniji sve se više zaustavlja i blokira: ,,umor od proširenja" pretvara se u ,,otpor proširenju". Euroskepticizam i umor rastu u Makedoniji zbog neispunjenih obećanja službenog Brisela, ali i otpora Makedonaca da prihvate princip ,,dobrosusedskih odnosa", koji se umesto uspostavljanja skladne saradnje i međusobno respektabilnih međudržavnih odnosa, svodi na negiranje makedonskog identiteta i jezika, kao i na opstrukcije za otvaranje pretpristupnih pregovora za pristupanje EU.

Francuska predvodnik u ne-proširenju EU

Francuska, jedna od ,,vučnih lokomotiva" EU, izrazila je kontinuisano neslaganje sa proširenjem Unije. To pokazuju i ključni nalazi nove studije za stavove francuskog javnog mnenja, objavljene ovih dana u nezavisnom panevropskom veb-portalu ,,Euraktiv". U izveštaju se pominje da se više od jednog od dvoje Francuza protivi proširenju EU prema regionu zapadnog Balkana. "Oko 59% francuskih građana ne vidi mogućnost pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU."Godinu i po dana pre ove ankete francuskog javnog mnenja, na samitu lidera EU-je, Francuski predsednik Makron, blokirajući otvaranje pregovora sa Makedonijom i Albanijom, rekao je:"Moramo reformisati Uniju pre nego što je možemo proširiti. "... Ne poričući mogućnost proširenja EU, prvo moramo promeniti prirodu njenog proširenja da bi postala demokratskija."

Ali razlozi protivljenja procesu proširenja EU dublji su i složeniji. Profesor međunarodnih odnosa i evropske politike na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, Spiros Ekonomides (Spyros Economides) u svom naučnom radu „Od umora do otpora - proširenje EU i zapadni Balkan“ ukazuje da u EU postoji „otpor proširenju“: „U nedavnoj prošlosti u narativu budućeg proširenja dominirao je„ umor od proširenja “...,,Suprotstavljanje proširenju 'sada se više ne temelji amo na pojmu" apsorpciona sposobnost ": na njega snažno utiču unutrašnja fragmentacija i raspadanje, kao i nesposobnost zemalja kandidata da udovolje zahtevima pristupnog procesa."

„Otpor proširenju" podriva kredibilitet obećanja EU

„Umor od proširenja simptom je slabljenja evropskih vrednosti" - ovo je naslov istraživačke studije, u kojoj Vanja Miladineo, Dario Čepo i Valentino Petrović, istraživači iz Hrvatskog centra za demokratiju i pravo ,,Miko Tripalo" ističu da EU svojom neozbiljnošću prema zapadnom Balkanu u smislu proširenja dovodi u pitanje temeljne vrednosti na koje je izgrađena: ". .. odbijanje službenog početka pregovora sa Albanijom i S. Makedonijom za članstvo u EU ... poslala je signal zemljama kandidatima i ostatku sveta da se ne može osloniti na EU, niti je ona ozbiljna u vezi sa procesom proširenja."

Ulrich Sedelmeier, profesor međunarodnih odnosa na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka, u svom naučnom članku "Proširenje: povećanje članstva, transformisanje na ,,bile bi članice?" smatra da Makronov veto na otvaranje pristupnih pregovora sa Makedonijom i Albanijom imao je za cilj samo blokiranje proširenja sa zemljama kandidatima. Međutim, Sedelmeier ističe da i sami kandidati pokazuju ,,nisku demokratiju i nedovoljan državni kapacitet i sposobnost svojih vlada da efikasno usvajaju i sprovode politike" ukazujući na još dva momenta koji se posebno odnose na Makedoniju: "... politički uslovi EU dotakli su visoko osetljiva pitanja državnosti i nacionalnog identiteta .... 'umor od proširenja' podriva kredibilitet EU uz obećanje članstva."

To su novi uslovi i trendovi na polju proširenja EU, na koje je Makedonija čekala od 2005. godine, uzalud čekajući ostvarenje svojih evropskih snova. Makedonija treba da korenito uvede nove tonove u svoju državnu politiku evropskih integracija, uzimajući u obzir "umor" i već "otpor daljem proširenju" u Europskoj uniji. Pritom treba imati na umu posebno Makronov veto, raspoloženje u Danskoj i Holandiji, koje su podržale francuskog predsednika, ali i raspoloženje Makedonaca i drugih građana Makedonije za integraciju u EU.

Dobrosusedstvo kojim se bahato negira makedonski jezik i nacija

„Prespanski sporazum"i" Sporazum o dobrom susedstvu "sa Bugarskom usmereni su prvenstveno na zahteve o identitetu i ustupke makedonskog naroda, vezane za njegov jezik, kulturu i istoriju, u zamenu za sporazum kojim se utire put evropskim integracijama Makedonije. Oni su samo ojačali evroskeptično raspoloženje među Makedoncima, ali i među nekim drugim građanima u Makedoniji. Izvorna državnost makedonskog naroda i njegov etnički, kulturni i jezički identitet tretiraju se na način koji izaziva negativne reakcije ne samo u Makedoniji, već i od strane političkih stručnjaka, analitičara i istaknutih javnih ličnosti u međunarodnoj zajednici. Nije slučajno što Sedelmeier naglašava ,,visoku osetljivost na pitanja državnosti i nacionalnog identiteta".

Vo EU Zamor od prosiruvanjeto vo Makedonija zamor od praznite EU vetuvanjaIzvor: standard.rs

Institut za evropsku politiku u Skoplju analizirao je bugarske uslove za početak pregovora Makedonije sa EU i objavio analizu u kojoj iznosi stavove o pregovaračkom okviru i početku pregovora. U vezi sa sadržajem ,,Objašnjavajućeg memoranduma" iz septembra prošle godine, koji je Bugarska predala članicama EU, Institut navodi: "... postojanje makedonske nacije i jezika se drsko i direktno negira, zahteva se prihvatanje bugarskog tumačenja makedonske istorije, kao i odricanje od postojanja makedonske manjine u Bugarskoj. ,,Namera Bugarske da proces pristupanja pretvori u ,,obratni etnički i jezički inženjering ", te u promenu makedonskog nacionalnog identiteta je jasno izražena ..."

Pitanjem proširenja bavi se i Ervan Fuere, bivši ambasador EU u Makedoniji. On je u statiji za briselski Istraživački centar za evropske poslove (CEPS) optužio EU da je njena agenda proširenja ,,politika proširenja samo u imenu", dodajući: "Bugarska vlada objavila je saopštenje ... sa uslovima na kojima se insistira da ih ispuni S. Makedonija pre početka pristupnih pregovora ... S. Makedonija da prihvati da njen jezik ima bugarske korene i da 'makedonski jezik' ili nacionalnost nisu postojali pre 1944. godine. Prema Fuereu, pitanje manjina pooštrilo se za Bugarsku, "zbog ponovljenih presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, kojima se priznaje postojanje makedonskih manjinskih grupa" na njenoj teritoriji.

"EU nije arbitar istorije, jezika ili identiteta"

U pokušaju deblokade bugarskog veta, Savet Evrope je sredinom decembra prošle godine usvojio Nacrt zaključaka, za početak pregovora sa Makedonijom. Sa njima je Savet EU podsetio na Prespanski sporazum između S. Makedonije i Grčke, kao i na Sporazum o dobrosusedskim odnosima i saradnji između S. Makedonije i Bugarske i naglasio važnost njihove primene. Ti ,,Nacrti zaključaka" glasili su da bi ,,ova dva koraka trebalo efikasno da okončaju sve tvrdnje zasnovane na pogrešnom tumačenju istorije."

Ministri spoljnih poslova Češke Republike Tomáš Petříček i Slovačke Ivan Korčok u autorskom tekstu ,,EU ne bi trebalo da bude sudija za istoriska pitanja", istakli su da nisu podržali nacrt zaključka Saveta za proširenje, jer su ,,bili prisiljeni da deluju kako bi sprečili da se proširenje uvuče u istoriska pitanja, a EU u ulozi arbitra ". "EU nije ovde da utvrđuje ko je u pravu ili ne, u vezi sa pitanjima istorije, jezika ili identiteta. ,,Potreban nam je jasan i predvidljiv proces proširenja, zasnovan na merljivim kriterijumima, jasnim opredeljenjima i političkoj volji", rekli su dvojica ministara u svom članku.

Kritiku procesa proširenja takođe iznosi i Michael Martens u svojoj analizi ,,Stop za proširenje EU: šta da se radi sa Balkanom?" Prema njegovim rečima, proces proširenja "prepun je političkih zamki, koje nemaju puno veze sa reformskim naporima zemalja kandidata": "Proširenje Evropske unije za sada je završeno. ... Za ... Albaniju, Bosnu, Kosovo, Crnu Goru, S. Makedoniju i Srbiju pruka je jasna: stari princip da angažovane reforme u jednom trenutku vode ka članstvu u EU više ne vredi.

Prema njegovim rečima, "to niko nije doživeo jasnije od S. "Makedonije, koja je na zahtev Grčke čak promenila i ime svoje zemlje, kako bi mogla da započne pregovore sa EU." Martens naglašava: "Nakon grčkog veta usledio je francuski, pa čak i bugarski veto, ovaj put zbog navodno ukradene istorije i jezika slovenskih Makedonaca."

Opasnost od novih blokada

EU pokazuje ,,umor" zbog daljnjeg proširenja, ali i Makedonija se ,,umorila" u ovih 16 godina zbog neispunjenih obećanja službenog Brisela da će pregovori biti otvoreni. ,,Otpor prema proširenju" raste u EU, a u Makedoniji se broj onih građana koji stiču osećaj da se EU, umesto da stvara poštene uslove za nova proširenja, udaljava od kandidata za pridruživanje evropskoj porodici, u pokušaju da stvori svoju sopstvenu unutrašnju arhitekturu.

Takođe, dobrosusedski sporazum Makedonije sa Grčkom i Bugarskom mogao bi da označi kraj bilo kakvih daljih napora Makedonije za evropske integracije, ukoliko ne bude ispunjen bilo koji zahtev obe susedne zemlje o identitetu, istoriji, jeziku i još više. Ovih zahteva u buduće trebalo bi da očekujemo ​​da će ih biti više, pa bi neprihvatanje tih zahteva moglo biti osnova za novi veto i nove evropske blokade Makedonije. Ispostavilo se da Makedonija nema odgovor na takva veta i evroblokade, za koje je pitanje kako ih prevazići, a da se pritom očuvaju dostojanstvo i identitet makedonskog naroda.

Čim se ispostavi da su evropske integracije za Makedoniju, barem za sada, samo "Sizifovsko kotrljanje kamena ka cilju EU", tada pitanje postaje relevantno: kako dalje? Iz jedne nove vladajuće političke garniture, koja bi proizašla iz mogućih novih prevremenih parlamentarnih izbora, od Makedonije treba očekivati ​​da predloži nove koncepte pravih dobrosusedskih odnosa sa Bugarskom i Grčkom, makedonski narod s bugarskim i grčkim narodom. Ali nimalo ovakve ,,dobrosusedske odnose" koji se temelje na oba sporazuma.

Potrebni su novi koncepti pravih dobrosusedskih odnosa

Hamza Karčić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, ukazuje na šta su se sveli ,,dobrosusedski odnosi" u evropskim integracijama: ,,Opstrukcionističke politike koje su nove članice EU sprovodile prema svojim susedima potkopale su ideju o prelevanju evropeizacije” ... Pristup ,,blokiraj svog suseda sada kada možeš " izvlači na površinu lažno obećanje o učinku „prelevanja“ regionalne evropeizacije i nepravednija postupanja prema ostatku balkanskih zemalja. "Nove države članice EU koriste svoje članstvo u klubu da bi učinile ustupke svojim susedima."

Postavlja se pitanje (sa stanovišta Makedonije) koliko se EU drži svoje ,,Povelje o temeljnim pravima Evropske unije / 2012 / C 326/02), prema kojoj „Unija doprinosi očuvanju i razvoju zajedničkih vrednosti, poštujući pritom različitost kultura i tradicije naroda Evrope, kao i nacionalne identitete država članica ... "i" Unija će poštovati ​​kulturnu, versku i jezičku raznolikost "?

Takođe, koliko i da li su Makedonci spremni da zaista žrtvuju svoju makedonsku nacionalnu samoidentifikaciju u zamenu za integraciju u EU, pogotovo jer već shvataju da je evropski san daleko od stvarnosti? Odgovori na ova pitanja moraće da se ugrade u jednu novu reformisanu državnu politiku Makedonije.

 

Molimo pročitajte pravila pre nego što date svoj komentar ili preuzmete
Napomena: Stajališta i mišljenja iznesena u ovom članku mišljenja su autora i ne odražavaju nužno stavove Instituta za komunikacijske studije ili donatora.

Sveto Toevski

Sveto Toevski je doktorant lingvistike i magistar političkih nauka, dugogodišnji nezavisni politički analitičar i istraživač lingvistike i političkih nauka.