fbpx
 

Zaštićena područja u moru u zemljama Zapadnog Balkana

MK  ALB

Milica Kandic

milica kandic 200x250Uspostavljanjem i efikasnim upravljanjem zaštićenim područjem u moru osigurava se obnova ribljeg fonda, očuvanje podmorja ali i prihod lokalnoj zajednici.

Uspostavljanje zaštićenih područja u moru značajno kasni ako se uporedi sa uspostavljanjem zaštićenih područja na kopnu. Zašto je to tako, odgovor leži u činjenici da su mora i okeani ljudima dugo bili nepoznati i da su smatrani za neisrpan izvor resursa.  Međutim, razvojem ronjenja, tehnologije, nauke došlo se do saznanja da čovjek ima značajan uticaj na morske resurse i da isti nijesu neiscrpni. Uništavanje staništa, nestanak vrsta, gubitak genetske varijabilnosti je da su od vodećih izazova sa kojim se čovječanstvo suočava.

Ni Jadransko more nije izuzetak. S obzirom na to da je Jadransko more poluzatvoreno i plitko more tim je i povećan rizik od ozbiljnih trajnih posledica koje imaju ljudske aktivnosti poput: razvoja turizma i pomorskog saobraćaja, eksploatacije nafte i gasa, prekomjernog ribolova, pojava invazivnih vrsta, zagađenja otpadnim vodama i plastikom.

Prema Blue Growth trends in the Adriatic sea za većinu navedenih aktivnosti očekuje se značajan rast narednih 15. godina što će dovesti do sve veće potrebe za prostorom i resursima te potencijalnim uticajem na morske ekosisteme.

Jedan od mehanizama zaštite mora je upravo uspostavljanje zaštićenih područja u moru. Prema dostupnim podacima oko 8% svjetskih mora i okeana je označeno kao zaštićeno područje u moru (ZPM). Međutim, nije dovoljno samo proglasiti neko područje zaštićenim već je neophodno osigurati efikasno upravljanje tim područjem. Jedan od najboljih vidova zaštite mora je direktno uključivanje lokalne zajednice u zaštitu. 

Zaštićena područja u moru u zemljama Zapadnog Balkana

Kada se govori o zemljama Zapadnog Balkana i zaštite mora, svakako da prednjači Hrvatska, koja ima dugu tradiciju očuvanja mora ali i značajan broj zaštićenih područja u  moru (Nacionalni park Kornati, Mljet i Brijuni, Park Prirode Telašćica i Lastovsko otočje). Prema dokumentu: Hrvatska i morska zaštićena područja, procjena pravnog i institucionalnog okvira za očuvanje obalne i morske bioraznolikosti i uspostavi morskih zaštićenih područja u Hrvatskoj postoji 10 zaštićenih područja u moru na nacionalnom nivou, pored toga postoje i zaštićena područja u moru na lokalnom nivou. Prvo zaštićeno područje u moru u Hrvatskoj je NP Mljet koji je uspostavljen 1960. godine.

Albanija i Crna Gora značajno zaostaju kada je u pitanju uspostavljanje ovih područja. Prvo zaštićeno područje u moru u Albaniji je Sazani– Karaburuni i uspostavljeno je 2010. godine. Crna Gora ih još uvijek nema iako je njihovo uspostavljanje planirano brojnim strateškim dokumentima države poput: Nacionalne strategije održivog razvoja 2030, Nacionalne strategije biodiverziteta 2020, Nacionalne strategije integralnog upravljanja obalnim područjem Crne Gore u kojoj se uspostavljanje najmanje tri zaštićena područja u moru navodi kao jedna od prioritetnih aktivnosti do 2020.

morence
Izvor: ata.gov.al
Zaštićena područja u moru u Crnoj Gori

Područja koja su planirana za zaštitu su: ostrvo Katič i Sveta Neđelja, Platamuni i ostrvo Stari Ulcinj. Ostrvo Katič i Sveta Neđelja prepoznata su i kao EMERALD područja još 2008. godine kada je sprovedeno mapiranje Emerald područja u državama Zapadnog Balkana.  „Emerald“ je evropska ekološka mreža za očuvanje divlje flore i faune i njihovih prirodnih staništa u onim zemljama koje nisu članice EU. Pokrenuta je 1998. godine od strane Savjeta Evrope, kao dio rada u okviru Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa, odnosno Bernske konvencije. Emerald mreža funkcioniše uporedo sa programom Natura 2000 u Evropskoj Uniji.

Nakon proglašenja Katiča kao EMERALD područja, 2010. godine počinje se sa aktivnostima na uspostavljanju zaštićenog područja u moru - Katič u saradnji Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore i Ministarstva životne sredine Italije, kada su sprovedena dodatna istraživanja područja i pripremljen plan upravljanja. Međutim, iako je projekat uspostavljanja zaštićenog područja u moru Katič pokrenut 2010. godine, Zakon o zaštiti prirode Crne Gore ne prepoznaje “zaštićeno područje u moru” do 2014.  Kada su se i stekli zakonski uslovi za uspostavljanje zaštićenog područja u moru. Iako je prošlo pet godina od zakonske mogućnosti proglašenja i uspostavljanja zaštićenog područja u moru, još uvijek u Crnoj Gori ne postoji.

Značaj uključenosti lokalne zajednice u upravljanje zaštićenih područja u moru

Jedan od najvažnijih subjekata u očuvanju mora svakako je lokalna zajednica prvenstveno ribari. U literaturi se često pominju kao subjekti koji su protiv uspostavljanja zaštićenog područja u moru, jer smatraju da im se na taj način ograničavaju mogućnosti ribanja. Međutim, sa druge strane u područjima gdje su ribari uključeni u sam proces upravljanja područjem, zaštita mora,  obnova ribljih resursa, poboljšanje lokalne ekonomije i što je najvažnije zadovoljstvo ribara nije izostalo. Takav primjer nalazimo u Turskoj, Gekova zaliv koje je proglašeno zaštićenim područjem u moru 2010. godine. Zaštiti područja prethodilo je istraživanje ribljih resursa u Mediteranu koje je sprovedeno 2008. godine i koje je pokazalo da je bio masa riba u Gekova zalivu najmanja svega 4g/m2. Istraživanje je opet sprovedeno 2017 godine i pokazalo je da je bio masa riba 80g/m2 što je rezultat direktne uključenosti ribara u zaštitu, jačanju njihovih kapaciteta ali i uzajamne saradnje NVO, lokalne zajednice i državnih institucija.

Važnost uspostavljanja zaštićenih područja u moru u Crnoj Gori

Zaštićena područja u moru predstavljaju mehanizam za očuvanje i obnovu morskih resursa. Brojni pritisci prisutni na crnogorskom dijelu Jadrana poput: krivolova, upotrebe dinamita, zagađenje otpadnim vodama, nasipanje obale, otpad doveli su do značajnog narušavanja prirodne ekosistemske ravnoteže, što za posledicu ima smanjivanje ribljeg fonda, uništavanje veoma važnih staništa poput livada morske trave Posidonia oceanica koja predstavlja dom brojnim vrstama.

Da je stanje ribljih resursa u crnogorskom moru značajno loše u prilog govore i svjedočenja ribara koji ribaju decenijama u području budućeg zaštićenog područja u moru – Katič.

Uspostavljanjem i efikasnim upravljanjem zaštićenim područjem u moru osigurava se obnova ribljeg fonda, očuvanje podmorja ali i prihod lokalnoj zajednici.

Molimo Vas pročitajte pravila o komentiranje ili preuzimanje.
Napomena: Mišljenja i stavovi u ovom članku su od autora i ne odražavaju stavove Instituta za komunikaciske studije ili donatora.

Работниците во Македонија се безбедни само на харт...
Zonat e mbrojtura detare në vendet e Ballkanit Per...
 

Коментари

Моментално нема коментари. Биди прв со својот коменат!
Анонимен
Вторник, 22 Октомври 2019
  • Блогирај +

    Приклучете се кон тимот соработници и предложете тема или испратeте текст, со Ваша фотографија и куса биографија на info@iks.edu.mk.Повеќе

  • Насоки +

    Текстовите треба да имаат помеѓу 900 и 1300 зборови и да бидат напишани во куси пасуси, во разбирлив и неформален стил. Повеќе

  • Преземи +

    Содржината на блогот е слободна за споделување и читателите можат да оставаат разумни и конструктивни коментари на блоговите. Повеќе

  • 1

Следете не