Crna Gora je pregovore sa Evropskom unijom (EU) zvanično otpočela 29. juna 2012. godine, i na tom putu, kao, uostalom ni ostatak država Evrope i svijeta nije bila niti je otporna na moć propagande, dezinformacija, lažnih vijesti.
Crna Gora, kao država koja je u procestu pregovora sa EU, prilagođava svoju spoljnu politiku sa EU. A otkad je počeo rat u Ukrajini, broj dezinformacija se povećao, tako je na portalu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) objavljena dezinformacija da je Crna Gora, protjerala ruskog ambaadoru a ne diplomatu, što je zapravo bila istinita vijest. Vijest je naknadno izmijenjena. Ista vijest objavljena je na Fejsbuk stranici Mojkovčaki fantom, i naišla na oštre rekacije javnosti.
Jedna od posljednjih vijesti koja je uzburkala javnost bila je informacija da EU vraća vize za crnogorske građane. Ta informacija pogrešno je interpetirana tokom posjete Crnoj Gori EU zvaničnice Tanje Fajon u januaru. Informacija portala Voice of Montenegro, o navodnoj odluci EU da uvede vizni režim za Crnu Goru, podstakla je oštre komentare građana na društvenim mrežama i veliki broj negativnih reakcija. Iz kancelarije EU u Crnoj Gori tada je demantovana ta informacija.
Pozivajući se na usklađenost bezbjednosne i spoljne politike Crne Gore na putu EU, portal Dan objavio je tekst u kojem se poziva na Ministarstvo vanjskih poslova, iz kojeg su navodno rekli da Crna Gora treba u potpunosti da bude usklađena sa odlukama EU, i kada je u pitanju suspenzija Sporazum EU o viznim olakšicama sa Rusijom. To bi značilo da će proces dolaska Rusa u Crnu Goru biti komplikovaniji, ali ne i zabranjen.
U članku portala Srbin info stoji naslov: Avetinje bez obraza: Crna Gora hoće da zabrani ulazak Rusa u zemlju
Pojašnjenja radi, suspenzija Sporazuma znači da ruski građani više neće uživati u privilegovanom pristupu EU, na primjer u turističke i rekreativne svrhe. Oni će se suočiti tj. suočavaju se sa dužim, skupljim (od 35 EUR do 80 eura) i težim procesom podnošenja zahtjeva za vizu, kao i sa više ograničenja za vizu za više ulazaka.
Jedna od ključnih poglavlja s kojim Crna Gora kuburi kada je proces pristupanja EU su 23 i 24, odnosno napredak u borbi protiv kriminala i korupcije. Vlada je nedavno objavila Predlog zakona o oduzimanju imovine, koji je je stručna i laička javnost naširoko komentarisala i kritikovala. Na portalu Borba objavljen je tekst pod naslovoma Evropska komisija (EK) juče podržavala Zakon o porijeklu imovine a danas traži da se preispita: „Potrebno uraditi javne konsultacije“.
U tekstu se navodi da je EK najprije podržala Zakon, a onda, iz naslov dalo bi se zaključiti, promijenila mišljenje i naložila ponovno preispitivanje.
Izvor: freepik.com
Uprkos pomenutim tvrdnjama, nema dokaza koji upućuju na to da je EK mijenjala mišljenje u vezi sa Zakonom o oduzimanju imovine.
Zakon ne prepoznaje lažnu vijest
Zemlje na Balkanu i jugoistočnoj Evropi su najugroženije kada su u pitanju lažne vijesti i dezinformacije, prema Indeksu medijske pismenosti za 2022. godinu. To se vidi na indeksu Balkanske inicijative za slobodne medije, gdje se Crna Gora nalazi na 35. mjestu.
Pravni okvir Crne Gore nema definisanu lažnu vijest, dok u Krivičnom zakoniku postoji djelo “izazivanje panike i nereda”. U državi funkcioniše i Medijski Savjet za samoregulaciju - nezavisno samoregulatorno tijelo koje prati rad štampanih, elektronskih i online medija.
Nekoliko privatnih, najčitanijih, medija ima svog ombudsmana. Uloga ombudsmana je zaštita prava građana i postupanje po njihovim žalbama, prigovorima. Mišljenje sadrži i preporuku o tome šta treba preduzeti da bi se povreda otklonila, kao i rok za njeno otklanjanje. Ta opcija da svaki medij ima svog ombudsmana, u načelu, nije loša. Međutim, dio javnosti uvijek može da dovede u pitanje njegovu nezavisnost u odnosu na menadžment, u zavisnosti od postupanju po određenom prigovoru.
Medijska strategija na čekanju
Crna Gora se prvi put ovim problemima detaljnije bavi u dokumentu “Medijska strategija” za period od 2022. do 2026. godine, čiji je nacrt objavljen u martu prošle godine. Međutim ni u njemu ne postoje konkretni predlozi, niti precizni mehanizmi za borbu protiv spornih medijskih sadržaja.
”Najbolja evropska praksa ukazuje na to da se protiv ovog problema nije moguće boriti samo represijom ili regulacijom, već je neophodan minimum konsenzusa u novinarskoj zajednici”, navodi se u Vladinom dokumentu, koji bi tek trebalo da se usvoji. Medijska strategija, koja je dugo najavljivana, još uvijek je “na čekanju”. Ni aktuelna Vlada, koja je izgubila povjerenje u parlamentu u avgustu prošle godine, čini se da nije previse posvećena izradi tog dokumenta.
Kada je posrijedi izrada novog Zakona o medijima, direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture, Neđeljko Rudović, rekao je da su novim Zakonom predviđene novine u borbi protiv dezinformacija tako što se podstiče samoregulacija.
Prema riječima Rudovića, samoregulacija je prva i najvažnija instanca koja se bavi problemom dezinformacija, njihovom dekonstrukcijom i ukazivanjem na medije i novinare koji zloupotrebljavaju novinarski poziv, ne poštuju etiku i šire lažne vijesti.
Visok procenat saglasja oko ulaska u EU
Sve ankete godinama ukazuju na visok nivo saglasnosti, inače dosta polarizovanog crnogorskog društva, kada je u pitanju pristupanje države EU. Pridruživanje Crne Gore EU jedan je od glavnih ciljeva gotovo svih političkih parlamentarnih partija, i jedina tačka koja spaja i ljevicu i desnicu. Nakon pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini, dezinformacije, čini se, nikad nisu više bile zastupljene u javnosti, pogotovo što se još brže i lakše šire zahvaljujući društvenim mrežama.
EU iz godine u godinu pojačano problematizuje pojavu dezinformaciju i kroz razne strategije i projekte pomaže zemljama članicama kao i kandidatima u suzbijanju.
U Crnoj Gori od ove godine medijska pismenost je izborni predmet u osnovnim školama, što predstavlja solidnu osnovu da generacije od najranijeg uzrasta na pravi način filtriraju medijski sadržaj.
Bilo ko da čini vlast u državi, borbu protiv dezinformacija i lažnih vijesti, morao bi staviti u prioritete. Dezinformacije nagrizaju povjerenje u medije ali i u institucije. Bez jakih institucija nema vladavine prava, a, na koncu, bez vladavine prava, nema ulaska u EU.
Tekst je nastao u sklopu izdanja “Priča iz regije” kojeg provode Res Publica i Institut za komunikacijske studije, u suradnji s partnerima iz Crna Gora (PCNEN), Kosova (Sbunker), Srbije (Autonomija), Bosne i Hercegovine (Analiziraj.ba), i Albaniji (Exit News), u okviru projekta "Korišćenje novinarstva zasnovanog na činjenicama za podizanje svesti i suprotstavljanje dezinformacijama u medijskom prostoru" uz podršku Britanske ambasade u Skoplju.
Molimo pročitajte pravila pre komentarisanja ili preuzimanja Napomena: Stavovi i mišljenja izraženi u ovom članku su stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove Instituta za komunikacijske studije ili donatora.
