Mladi ljudi problematične sadržaje konzumiraju usput, u scrollu, bez nužne svijesti da to može djelovati kao pojačivač u procesu radikalizacije, a algoritmi ih potom doslovno zasipaju sličnim sadržajem.
Dva koncerta kontroverznog hrvatskog muzičara Marka Perkovića Thompsona, održana sredinom februara 2026. u bosanskohercegovačkom gradu Širokom Brijegu, obilježena su ustaškim skandiranjima i fašističkim pozdravima.
Izazvalo je to brojne polemike i reakcije šire javnosti, a posebno je zabrinjavajuće to što je koncertima prisustvovao veliki broj mladih, od kojih su mnogi uzvikivali ustaške pokliče i podizali desnu ruku u pozdrav koji se veže za fašističku ikonografiju.
Umjesto jasne distance, cijeloj priči dodatni legitimitet u javnom prostoru dao je Dragan Čović, lider HDZ-a BiH i najutjecajnija politička figura među hrvatskim političarima u BiH, koji je ugostio kontroverznog pjevača i nazvao ga prijateljem. Osim toga, koncertu je prisustvovao sudija Ustavnog suda BiH Marin Vukoja, blizak HDZ-u BiH.
Ekstrem kao „content“
Događaje u Širokom Brijegu osudili su, među ostalima, Delegacija Evropske unije u BiH, UN i OSCE, a upućene su i prijave protiv odgovornih Tužilaštvu BiH. Ipak, snimci su već odavno na društvenim mrežama i dostupni svima – posebno mladima.
Snimci su se pojavili na Instagramu, TikToku, Facebooku… platformama gdje je ovakav sadržaj lako dostupan. Mladi ga konzumiraju usput, u scrollu, bez nužne svijesti da to može djelovati kao pojačivač u procesu radikalizacije, a algoritmi ih potom doslovno zasipaju sličnim sadržajem.
Euronews je 2024. prenio nalaze think-tanka “ISD”, prema kojima je na TikToku identificirana mreža od oko 200 pro-nacističkih TikTok naloga koji objavljuju sadržaje koji promovišu nacističku ideologiju. Ti nalozi, navodi se, dosežu desetine miliona pregleda i guraju narative poput negiranja Holokausta, glorifikacije Hitlera i ideje “nacizma kao rješenja” za savremene probleme. Također, na mrežama se pojavljuju različiti antiimigracijski i rasistički sadržaji, snimci terorističkih i drugih napada, snimci nasilja.
To je posebno opasno u društvu kakvo je bosanskohercegovačko, koje je duboko podijeljeno i u kojem su etnonacionalna polarizacija i politička retorika postali mainstream diskurs.
Istraživanje sarajevskog Mediacentra pokazalo je da većina mladih nema osnove medijske pismenosti, niti osnovna znanja i vještine koje su potrebne da bi učestvovali u javnoj komunikaciji i prepoznali, zaštitili se i reagirali na problematične sadržaje, te da kroz navike korištenja medija i online sadržaja uglavnom ostaju u okviru jednostranog razumijevanja svijeta u skladu s dominantnim etnonacionalnim politikama.
U istoj analizi naglašava se da se online medijske platforme i društvene mreže uglavnom ne koriste za direktnu regrutaciju za ekstremističko djelovanje, ali su ključna mjesta širenja etnonacionalne mržnje i ekstremističke ideologije.
O jednom od takvih primjera izvijestio je Detektor: zabilježen je TikTok live u kojem su se pojavljivali srpski dobrovoljci koji su se pridružili ruskoj vojsci u invaziji na Ukrajinu. Tako je jedna društvena mreža zloupotrijebljena kao kanal promocije ratovanja i, u ovom konkretnom slučaju, megafon proruske propagande i boraca u redovima ruske vojske.
Sve veća popularnost Telegrama
Ako su društvene mreže “izlog” u kojem se ovakvi sadržaji brzo šire i normaliziraju, Telegram je mjesto gdje dobijaju tumačenje i publiku, gdje se prepakiraju u političke poruke i učvršćuju kroz zatvorene grupe. Takvi kanali popularni su među mladima.
Detektor je još 2024. godine pisao kako su proruski Telegram kanali na Balkanu sve popularniji poligon za regrutovanje i dezinformacije, te da više od pola miliona ljudi prati 23 istaknuta proruska Telegram kanala na srpskom i ruskom jeziku koji su posvećeni Balkanu, gdje se građani pozivaju da doniraju vojnu opremu za invaziju na Ukrajinu i promovišu vojne jedinice sačinjene od državljana Srbije i BiH.
Novinari ovog istraživačkog magazina uspjeli su se infiltrirati u privatni Telegram kanal koji se koristio za regrutaciju boraca za rusku vojsku u Ukrajini i stupiti u kontakt s osobama koje regrutuju mlade iz BiH. Time su dokazali da takva regrutacija postoji i da se odvija.
Također, pisali su kako proruski Telegram kanali sinhronizovano šire paniku i predviđaju sukob u BiH. Da ne staje sve samo u online svijetu, dokazuje i nedavno donesena presuda pred sudom u Moldaviji kojom je osuđeno troje državljana te zemlje, te kojom je potvrđeno postojanje ruskih trening-kampova u BiH i Srbiji.
Od kanala do terena
Telegram kanali jesu vrlo popularni među (ultra)desničarskim pokretima, ali nisu jedini oblik organiziranja. U posljednjim godinama pojavljivale se grupe koje su nastajale po uzoru na strane ekstremističke organizacije, predstavljajući se kao humanitarne inicijative – zaštita djece, životinja ili “pomoć zajednici” – ali njihove objave, simbolika i poruke često ukazuju na promociju ekstremističkih narativa.
Među njima je i zloglasni proruski motoklub Noćni vukovi, koji je, prema medijskim izvještajima, dobijao i novac od institucija iz bh. entiteta Republika Srpska, a pojavljivali su se i na javnim događajima. Tu su i organizacije poput Pantera, Srbske časti, Samopoštovanja… One često imaju dobre veze s političkim strankama desnog centra, pa čak i s vlastima.
Ovakve organizacije, promovišući patrijarhalizam, nerijetko koriste mizoginiju, antifeminizam, homofobiju, čak i rasizam za regrutovanje novih pristalica.
U tom miljeu prepoznaju se i određene organizirane navijačke grupe koje djeluju širom BiH. Neke su pod utjecajem vanjskih narativa – navijači Borca iz Banje Luke su podršku ruskoj invaziji na Ukrajinu iskazivali i na stadionu, navijači Zrinjskog iz Mostara javno su isticali simbole koje koristi i ukrajinski bataljon „Azov“, na koji se godinama ugledaju ultradesničari širom svijeta…
Kada je riječ o radikalizaciji mladih, navijačke grupe posebno doprinose širenju međunacionalnih tenzija. Uz nacionalne i vjerske uvrede, često se čuju skandiranja koja veličaju ratne zločince ili negiraju, pa čak i slave genocid i druge zločine, a ponekad i parole koje aludiraju na oružje i masovne zločine – poruke koje se ne mogu tumačiti drugačije nego kao normalizacija prijetnji.
U BiH su se sukobili i navijači iz susjednih zemalja – nedavno je u sukobu navijačkih grupa nogometnih klubova Hajduk (Hrvatska) i Crvena zvezda (Srbija), koji se dogodio kod Međunarodnog aerodroma u Tuzli, ozlijeđeno 23 mahom mladih osoba, a 93 su zadržane u policiji.
Kad mržnja pređe u nasilje
Promocija homofobije u online prostoru svoje posljedice imala je i na terenu. U Banjoj Luci su u martu 2023. napadnuti LGBTIQ aktivisti i novinari, a dio političara je incident relativizirao ili ga pravdao, dodatno hraneći atmosferu u kojoj je nasilje postalo „dozvoljeno“.
Sličan obrazac vidi se uoči svake Bh. povorke ponosa u Sarajevu, kada se bilježe prijetnje i govor mržnje na društvenim mrežama. Iako incidenti nisu zabilježeni – prije svega zbog jakih mjera sigurnosti – zanimljiv je podatak MUP-a Kantona Sarajevo da je utvrđeno da značajan broj autora uvredljivih komentara, odnosno komentara koji bi se mogli smatrati ugrožavanjem sigurnosti, živi van granica BiH. Radikalizacija mladih u BiH, potaknuta online ekstremističkim pojačivačima i vanjskim kampanjama, dodatno produbljuje polarizaciju društva. Bez političke odgovornosti, ozbiljnog medijskog opismenjavanja i kritičkog mišljenja, te jasne reakcije institucija i regulatora, ove kampanje će nastaviti nalaziti plodno tlo, a posljedice će biti sve veće.
