fbpx

Pandemija je lekcija brige o drugima koju tek treba da savladamo

Branko Prlja

Zdravstvo

10.08.20

Прегледи

Branko Prlja

Branko Prlja

KOVID-19 može da nas nauči važnim lekcijama o životu - da poštovanje drugih ljudskih bića nije u časti koju im dajemo pružanjem ruke i tapšanjem po leđima, već u osnovnoj brizi o njihovom blagostanju i zdravlju. Ako ta briga uključuje održavanje distance i zatvorene kapije - jedan od sedam komšijskih grehova onda neka tako i bude!

Pandemija KOVID-19 predstavlja pojavu bez presedana u ljudskoj istoriji. Epidemija i pandemija bilo je i biće i naravno da su one uticale na istoriju određenih regiona iz sveta, ali trenutna pandemija suštinski utiče na ceo svet. Sa zdravstvenog stanovišta, čak i najbogatije zemlje (poput Italije i Španije) sa jakim zdravstvenim sistemima i zagarantovanom dugovečnošću stanovnika testirani su na nepredvidive načine i pali su na ispitu. Naravno, naučili su se na greškama i uz pomoć stalnih, brojnih i efikasnih testiranja smanjili su broj slučajeva, a samim tim i broj žrtava.

Svetska ekonomija je takođe doživela nekoliko šokova, institucije koje zavise od javnih nastupa pretrpele su gubitke, kao i njihovi zaposleni. Ali uz pažljivo razmatranje rešenja čak i kod nas život se polako vraća novoj ,,normali". Uvedeni su protokoli na radnim mestima, kao i na mesta koja podrazumevaju okupljanje više ljudi, a ujedno i u kulturi. Ali šta dalje?

Naravno, leto je vreme kada ljudi žele da izađu iz kuće, da borave na otvorenom prostoru i da „napune baterije“ za zimu. U ovom slučaju, to punjenje baterija može biti i bukvalno tačno, prema studijama o važnosti vitamina D za imunološki sistem. Zapadni lekari preporučuju visoke doze vitamina D (i do 5000 IU) čak i u letnjem periodu, dok su se, donedavno doze veće od 1.000 IU smatrale opasnim zbog stvaranja kalcifikacija u telu. Svako ko je imao dete zna da su preporuke da dete uzima po kap Vigantola zimi, a leti je potrebno samo izložiti se suncu. Sa najnovijim istraživanjima povezanost autoimunih bolesti i nedostatka vitamina D jasno pokazuje vezu između imunološkog sistema i vitamina D kog ima u minimalnim količinama u hrani, otuda i potreba za dodatnim veštačkim unosom ovog vitamina.

Sve gore navedeno može pomoći svakoj osobi na individualnom nivou da se reši krize, ako ništa drugo da pruži sebi bolju priliku. Ali šta možemo zajednički da uradimo? Ne možemo sami da pravimo testove i za to je država dužna, da nabavi mašine koje rade i do 10.000 testova odjednom, kao u slučaju Severne Italije (posebno Lombardije i Veneta) koji su bili najviše pogođeni tokom krize, a danas taj region od 5 miliona stanovnika ima i do 30 puta manje obolelih na dnevnom nivou od Makedonije. Postoje i druga test rešenja, kao što su brzi i jeftini testovi koje bi država trebala da obezbedi. Tako će se napraviti pravovremena izolacija i prevencija od širenja bolesti.

Prema Vladimiru Kareru, uredniku i stranom dopisniku iz Italije na portalu Arno.mk, u Severnoj Italiji kafići i restorani gostima nude obrasce za „nadzor nad kontaktima“. „Država svoj posao shvata ozbiljno i kad uhvati nekog pozitivnog, oni rade i do 300 testova za jednog obolelog. To uključuje rodbinu, prijatelje, kolege obolelog lica i sve osobe stavlja (i do 70 ljudi) u karantin dve sedmice, bez obzira na to da li su pozitivni ili negativni na testovima.“

pandemijata e lekcija po griza za drugite koja doprvo treba da ja naucime blogIzvor: 24sata.hr

Kako održati socijalnu distancu u zemlji u kojoj se to smatra nekulturnim?

Prema broju obolelih u Makedoniji više je nego očigledno da smo u početnom periodu primetili uspeh iz jednog i jednostavnog razloga - karantina. Policijski čas još je bio u punoj snazi ​​i ljudi su se držali distance. Nakon završetka tih mera, brojevi su naglo skočili i još uvek su u punom zamahu. Zar nije to dovoljan razlog za razmišljanje o uspehu izolacije?

Naučne studije tvrde da je izolacija i dalje najbolji način da se spreči širenje bolesti. Logično je da ako ne izađete, manja će biti opasnost i za vas i za druge ukoliko ste zaraženi a da to ne znate.

Naravno, u svemu mora da pronađete ravnotežu. i izolacija, i sediti sam kod kuće, u ustajalom vazduhu i bez fizičke aktivnosti, nije dobro. Sve to slabi organizam i imuni sistem. Čini se logičnim da izlazak iz kuće, ukoliko boravite na otvorednom prostoru i nosite masku ako komunicirate sa drugim ljudima, izlaže i vas i druge maloj opasnosti, a sa druge strane vam daje mogućnost da se pokrenete i udahnete čistiji vazduh nego onaj kućni.

Sa druge strane, ako morate da boravite u zatvorenom prostoru sa drugim ljudima, potrebno je da se prozori drže otvorenima, da se pritom ne koristi klima jer ona cirkuliše česticama u zatvorenom krugu i povećava mogućnost od širenja virusa ukoliko je prisutan u prostoriji i naravno, držati distancu.

U našem se okruženju, međutim, ljudi suočavaju sa nekoliko problema koji ih dovode u opasnost. Lično sam bio svedok, a verujem i mnogi drugi ljudi, situacijama u kojima su osobe koje su želele da zadrže distancu bile ismejavane, jer da ne bi razgovarali iz blizine sa nekom osobom, prosto su hteli da otvore prozore ili da isključe klimatizaciju u zatvorenom prostoru.

Ovde su najčešći komentari osobe koja ne skida masku sa lica i sarkastično komentariše: "Poštujete mere vlasti, zar ne?" – kao da je čovek koji brine ovca koja radi sve što joj se kaže umesto da razmišlja svojom glavom i da skine masku sa lica-ispod brade ili prema najnovijoj ,,korona-modi na laktu”. Ostali komentari su: ,,Bojiš li se mene?" ili vidim čoveka, zdrav je, kao da bolesni nose znak na čelu, a ne sposobnost da zaraze stotinu drugih, pogotovo ako su asimptomatski, a znamo da takvi postoje. Ako otvorite prozor u zatvorenom prostoru, reći će vam da ih "ubija promaja", a ako isključite klima uređaj optužiće vas da želite da ih ,,skuvate".

Zaključak je da je onaj koji brine o vlastitom zdravlju i zdravlju drugih osoba je slaba i plašljiva osoba sa sklonošću da bude sadist, za razliku od ljudi koji se ponose svojom gostoljubivošću i ljubaznošću. Ako odbijete piće, nepristojni ste, jer poklon se ne odbija, ali može da vas skupo košta! Sledeći istu logiku, nošenje maske ne podrazumeva da treba da se krijemo od drugih, već da vodimo računa o sebi i njima.

Šta može i šta treba da se uradi?

Dok se brojevi ne smanje, potrebno je uraditi dve osnovne stvari. Prvo, vlada mora da obezbedi i sprovede mnogo više testova. Prisetimo se da hiljadu testova ne podrazumeva hiljadu ljudi i da svaka pozitivna osoba mora da se testira 4 puta, kao što to rade na Zapadu gde je najčešće dva puta pozitivan i dva puta negativan, za razliku od naša standardna tri testa. Svaka zemlja koja se uspešno nosila sa epidemijom uradila je mnogo više testova nego Makedonija.

I drugo, treba da vodimo računa o svom zdravlju i da budemo dovoljno brižni prema drugima - kada izlazimo da zadržimo distancu, kada moramo biti u kontaktu sa drugim ljudima treba da budemo sigurni da su sobe provetrene, a ne da skidamo masku ispod nosa ili ispod brade, jer tako maska ​​gubi funkciju, da se pozdravljamo laktom, a ne rukom itd. Ali pre svega, da se pobrinemo da ne zadirkujemo ili da ne ljutimo one koji su pažljivi i rade sve ove stvari, nego da ih ohrabrujemo i motivišemo. U krajnjoj liniji - vodeći računa o sebi, oni brinu i o nama!

 

Molimo pročitajte pravila pre nego što date svoj komentar ili preuzmete
Napomena: Stajališta i mišljenja iznesena u ovom članku mišljenja su autora i ne odražavaju nužno stavove Instituta za komunikacijske studije ili donatora.

Branko Prlja

Branko Prlja je član DPM-a (Udruženja pisaca Makedonije) i AJM (Asocijacije novinara Makedonije). Diplomirao je na Fakultetu umetnosti i dizajna na Evropskom univerzitetu. Objavio je više od 15 dela kao pisac, a piše i pod pseudonimom Bert Stajn. Osnivač je portala arno.mk, kao i grupa „Daj, ne bacaj“ i „Ne bacaj, ne zagađuj“, kroz koje radi na podizanju svesti o recikliranju, reupotrebi i smanjenoj upotrebi u cilju očuvanja okoline.