fbpx
 

Hrvatski konzervativci u napadu na abortus

МК   BS   ALB

Lidija Pisker

Iz straha od osude društva i usljed prepreka u ostvarenju svojih prava u javnim klinikama, žene u Hrvatskoј pribjegavaju obavljanju abortusa u gradovima i državama gdje to mogu slobodno napraviti, nekad čak i ilegalno ili u privatnim klinikama.

Lažne „Klinike za pobačaje“ koje žene od njih odgovaraju, pravi ginekolozi koji ih odbijaju obavljati i bolnice pred kojima se održavaju bdijenja vjernika koji se mole „za život“. To su neki od neformalnih načina na koje se u Hrvatskoj vodi borba protiv ženskih seksualnih i reproduktivnih prava. Ali suočena s usvajanjem novog Zakona o pobačaju, Hrvatska i u pravnom smislu pokazuje kako su njeni dominantni politički stavovi često rigidni i u sukobu s principima ljudskih prava, pogotovo ljudskih prava žena.

Prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. godine, žene u Hrvatskoj mogu legalno zatražiti abortus bez dozvole komisije, ako je riječ o trudnoći koja traje do 10 sedmica od dana začeća. Nakon isteka tog perioda, prekid trudnoće može se izvršiti samo po odobrenju komisije. Prema istom Zakonu, pobačaj se može obaviti samo u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama, odnosno „bolnicama koje imaju organiziranu jedinicu za ginekologiju i porodiljstvo i u drugim zdravstvenim organizacijama udruženog rada koje za to posebno ovlasti republički organ uprave nadležan za poslove zdravstva“, kako stoji u Zakonu.

Pro-life udruženje „Hrvatski pokret za život i obitelj“ 1991. godine podnijelo je Ustavnom sudu Hrvatske zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog zakona. Ustavni sud je u martu 2017. godine odbacio prijedlog ovog udruženja da se postojeći zakon proglasi neustavnim, ali je zatražio od hrvatskog Sabora da u roku od dvije godine usvoji novi zakon. Trenutno važeći pravni okvir, kao zakonsko naslijeđe bivše Jugoslavije, bi uskoro morao biti zamijenjen hrvatskim pravnim dokumentom koji će regulisati pravo na abortus.

Mediji navode da novi zakon neće zabraniti abortus, ali, prema preporukama Ustavnog suda, u njega bi trebao biti uključen obavezni period za razmišljanje i edukacija o takvoj odluci „tako da prekid trudnoće bude izuzetak“. Cijene usluge obavljanja abortusa mogu i poskupjeti, a pravo na prigovor savjesti će doktorima i drugom medicinskom osoblju biti i dalje ostavljena kao mogućnost. Neki od prijedloga katoličkih konzervativaca u toku rasprava o zakonu su bili da se ženama koje se odluče na abortus kao obaveza uvede konsultovanje sa svećenicima. Usvajanje novog zakona, koje je trebalo biti završeno do kraja februara, biće prolongirano.

Pravo na abortus na udaru

Uporedo s novim pravnim rješenjima, pokušaji opstrukcije prava žena na siguran i zakonit abortus zadnjih godina u javnom prostoru u Hrvatskoj postaju sve intenzivniji i sve - kreativniji. Ukucate li riječi „abortus“ i „Hrvatska“ u Google, jedan od prvih rezultata biće „Klinika za pobačaje“. Na prvi pogled, učiniće vam se da je to mjesto koje omogućuje obavljanje abortusa ali se ustvari radi o propagandnoj web stranici kojoj je cilj žene uplašiti i obeshrabriti u naumu da abortiraju.

„Klinika za pobačaje“ kao neke od brojnih posljedica abortusa navodi alkoholizam, razvijanje ovisnosti o pušenju, suicidalne namjere, poremećaje u prehrani, zapuštanje ili zlostavljanje djece, rastave braka i trajne probleme u vezama, razderotine grlića maternice, komplikacije u budućim trudnoćama, rak dojke, pa čak i smrt. Autori sadržaja na stranici takođe navode da „kod 30-50 procenata žena koje su abortirale javlja se seksualna disfunkcija, kraćeg i dužeg vijeka, koja počinje odmah nakon pobačaja“, citirajući istraživanje iz 1977. godine. Sudeći po linku koji sa stranice vodi na Facebook stranicu hrvatske ProLife inicijative, projekat podržavaju konzervativne grupe koje se zalažu za zabranu abortusa u Hrvatskoj. 

Jačanje konzervativnih, katolički orijentisanih struja u Hrvatskoj započelo je padom komunizma, a njihovom bujanju pogodovala podrška nacionalističkih političkih lidera. Crkva je sve otvorenije počela da utiče na krojenje javnih politika u Hrvatskoj, a broj Hrvata koji slijede njene stavove se povećavao. 

Tako, na primjer, hrvatski doktori i drugi medicinski radnici, prema Zakonu o liječništvu i Zakonu o sestrinstvu, imaju pravo na tzv. „prigovor savjesti“, odnosno mogu odbiti obavljanje abortusa ako im to ne dozvoljavaju njihova etička, moralna ili vjerska uvjerenja. Većina hrvatskih doktora koji odbijaju učestvovati u abortusima tako odlučuju jer su katolici. Prema pisanju hrvatskih medija, pravo na priziv savjesti koriste sve češće, čime se ženama sužava pristup zdravstvenim uslugama i ostvarivanje seksualnih i reproduktivnih prava. U novinskom istraživanju iz aprila prošle godine, hrvatske „Novosti“ su objavile da je u Splitu, npr., gotovo nemoguće obaviti abortus u tamošnjem Kliničkom centru.

Novinarke „Novosti“ su prvo kao navodne pacijentice telefonski pokušale rezervisati termin za abortuse u javnim bolnicama u Splitu, Zagrebu, Vinkovcima i Požegi na što im je odgovoreno da ga oni ne obavljaju. Ali kad su uputile zvanični dopis kao novinarke tražeći informacije o tome da li je obavljanje abortusa tu moguće, dobile su nešto drugačije odgovore - da se abortusi u nekim bolnicama ipak obavljaju. Ali dostupnost usluge često se otežava davanjem netačnih informacija i odgovaranjem od abortusa, pokazalo je istraživanje hrvatskih „Novosti“.

U nedavnom slučaju u Zagrebu, koji je jedna mlada žena prijavila Hrvatskoj ljekarničkoj komori, doktorica koja je radila u apoteci joj je odbila izdati kontracepcijske pilule pozivajući se na svoje pravo na prigovor savjesti. Pacijentica je za pilule imala recept koje su joj propisane zbog preobilnih menstrualnih krvarenja.

Od 2014. godine, katoličke grupe pred hrvatskim bolnicama se dva puta godišnje organizovano okupljaju da učestvuju u tzv. „bdijenjima protiv abortusa“ na kojima se mole da žene koje žele napraviti abortus to ne učine. Hrvatski pro-life aktivisti dio su globalnog pokreta „40 dana za život“, molitvena inicijativa za zaštitu majki i nerođene djece. Iako se oni nazivaju „miroljubivima“, za mnoge žene takvi skupovi su uznemirujući, mišljenja su feminističke organizacije i lijevo orijentisane političke partije.

Početkom novembra ove godine završila je jesenja kampanja pokreta „40 dana za život“, u kojoj je u rasponu od 40 dana oko 2.700 molitelja bdjelo u 29 gradova, prema informacijama sa stranice „40 dana za život“. Kao najveći uspjeh kampanje navodi se da su „spašena dva dječija života u Hrvatskoj i više od 400 spašenih života u drugim zemljama.“

Izvor: www.klinikazapobacaje.com

Šta donosi kampanja protiv prava na abortus

Bivša Jugoslavija pravo na abortus uvrstila je u svoj ustav sedamdesetih godina prošlog vijeka. Član 191. Ustava Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974. godine definisao je da je „pravo čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece“. Prema podacima Svjetske zdavstvene organizacije, u Hrvatskoj je u toku 1980. godine izvršeno 701 pobačaja na 1.000 rođenja.

Tri i po decenije kasnije, Hrvatska ima jednu od najnižih stopa pobačaja u Evropi. Balkanska istraživačka novinarska mreža (BIRN) navodi da je evidentirani omjer između abortusa i rođenja bio 76 naprema 1.000 u toku 2014. godine, što je najniža stopa u regiji. U BIRN-ovom izvještaju iz 2016. godine se navodi da je Albanija iste godine imala 156:1.000, Crna Gora 168:1.000, Slovenija 196:1.000, Makedonija 201:1.000, Srbija 259:1,000, Rumunija 401:1.000 i Bugarska 416:1.000.

Globalni pad stope abortusa može biti objašnjen poboljšanim nivoom znanja o seksualnom i reproduktivnom zdravlju i korištenjem kontracepcije, ali na njih, prema mišljenju aktivista za ženska prava, značajno utiče i jačanje konzervativnih grupa i kampanje koje one vode u borbi protiv abortusa.

Iz straha od osude društva i usljed prepreka u ostvarenju svojih prava u javnim klinikama, žene u Hrvatskoј pribjegavaju obavljanju abortusa u gradovima i državama gdje to mogu slobodno napraviti, nekad čak i ilegalno ili u privatnim klinikama. Hrvatski mediji u zadnje vrijeme dosta često izvještavaju o ilegalnim pobačajima u ustanovama koje za to nisu licencirane. Društveni, ekonomski i zdravstveni rizici takvog ograničavanja davno ostvarenih prava su brojni.

Kako se suprotstaviti udaru konzervativaca na ženska ljudska prava

Aktivisti za ljudska prava se pokušavaju suprotstaviti udaru na ženska prava kroz proteste, online kampanje i podizanje svijesti o ženskim ljudskim pravima, ali čini se da su konzervativci za sada glasniji, snažniji i imaju podršku dobrog dijela vlasti.

Dominantni patrijarhalni narativ može biti savladan ako mu se žene, kojih je 2018. godine u Hrvatskoj bilo 51,7 posto, usprotive. Brojčana većina, žene u Hrvatskoj ipak često nemaju svijest o vlastitim pravima i slobodama u Hrvatskoj, odlučivanju o svom životu i samostalnom pravljenju vlastitih izbora.

Tek kad se to promijeni, žene u Hrvatskoj će moći odahnuti.

Molimo Vas pročitajte pravila o komentiranje ili preuzimanje.
Napomena: Mišljenja i stavovi u ovom članku su autora i ne odražavaju stavove Instituta za komunikaciske studije ili donatora.

Konservatorët kroat në sulm të abortit
Хрватските конзервативци во напад на абортусот
 

Коментари

Моментално нема коментари. Биди прв со својот коменат!
Анонимен
Сабота, 16 Февруари 2019
  • Блогирај +

    Приклучете се кон тимот соработници и предложете тема или испратeте текст, со Ваша фотографија и куса биографија на info@iks.edu.mk.Повеќе

  • Насоки +

    Текстовите треба да имаат помеѓу 900 и 1300 зборови и да бидат напишани во куси пасуси, во разбирлив и неформален стил. Повеќе

  • Преземи +

    Содржината на блогот е слободна за споделување и читателите можат да оставаат разумни и конструктивни коментари на блоговите. Повеќе

  • 1

Следете не